Često se vodi polemika o tome koja je najbolja dob za rađanje djece.
Studija koja je obuhvatila više od 31.000 porođaja pokazala je da su djeca koju su rodile žene u dobi od 23 do 32 godine imala najmanji rizik od urođenih mana.
Tinejdžerice i žene u ranim dvadesetima imale su veću vjerojatnost da će roditi djecu s defektima središnjeg živčanog sustava, koji utiču na razvoj mozga i kralježnice, dok su trudnoće žena u zrelim godinama najčešće povezane s deformitetima glave, vrata, očiju i ušiju.
Znanstvenici sa Sveučilišta Semmelweis u Mađarskoj analizirali su podatke 31.128 trudnoća s potvrđenim nekromosomskim urođenim manama djece zabilježenima u službenoj mađarskoj bazi podataka između 1980. i 2009. godine. Te podatke su usporedili s više od 2.8 milijuna rođenih u zemlji tijekom istog 30-godišnjeg razdoblja.
Općenito, rizik od urođenih mana povećao se za oko petinu kod žena mlađih od 22 godine u usporedbi s onima unutar idealnog raspona od 23. do 32. godine. Također, rizik od urođenih mana kod žena starijih od 32 godine bio je veći za 15 posto.
Nalazi se odnose na nekromosomske i negenetske urođene mane na koje ne utječu majčini geni. Negenetski, nekromosomski uzroci urođenih mana uključuju konzumaciju alkohola i duhana u trudnoći, prisutnost određenih medicinskih stanja i uzimanje određenih lijekova tokom trudnoće.
“Možemo samo pretpostaviti zašto postoji veća vjerojatnost da će se nekromosomske anomalije pri rođenju razviti u određenim dobnim skupinama. Za mlade majke to uglavnom mogu biti čimbenici načina života (npr. pušenje, konzumacija droga ili alkohola) i to što često nisu pripremljene za trudnoću. Među majkama u poodmakloj dobi akumulacija utjecaja kao što su izloženost kemikalijama i onečišćenje zraka, propadanje mehanizama oporavka DNA te starenje jajašca i endometrija također može igrati ulogu”, kaže dr. Boglarka Petho, docentica na Univerzitetu Semmelweis i autorica studije.
Izvješće je objavljeno u časopisu BJOG: International Journal of Obstetrics & Gynaecology.
klix.ba
