Inteligencija je složen i višedimenzionalan koncept koji se može očitovati na različite načine. Mnogi ljudi inteligenciju povezuju s akademskim uspjehom, logičkim razmišljanjem ili brzinom rješavanja problema.
Međutim, znanstvenici s University College London došli su do iznenađujućeg zaključka – najinteligentniji ljudi često imaju poteškoća s održavanjem koncentracije i skloniji su rastresenosti. Ova osobina može biti ključni pokazatelj visoke inteligencije, a u nastavku ćemo detaljno istražiti zašto je to tako.
Veza između inteligencije i koncentracije
Istraživanje koje je obuhvatilo 165 osoba u dobi od 18 do 35 godina pokazalo je da inteligentni pojedinci imaju veći broj neurona u mozgu. Ova povećana neuronska aktivnost rezultira time da mozak obrađuje ogroman broj informacija istovremeno, što može dovesti do gubitka fokusa na pojedinačne zadatke.
Drugim riječima, dok prosječna osoba može lako usmjeriti pažnju na jednu stvar, inteligentni ljudi neprestano razmišljaju o više stvari odjednom, što im može otežati koncentraciju.
Znanstvenici su posebno uočili da je broj neurona u gornjem čeonom režnju lijeve hemisfere obrnut proporcionalan sposobnosti održavanja koncentracije. Ovaj dio mozga odgovoran je za izvršne funkcije, uključujući planiranje, rješavanje problema i donošenje odluka. Kada je taj dio mozga izuzetno aktivan, može doći do povećane sklonosti ka ometanju vanjskim podražajima ili unutarnjim mislima.
Inteligencija i rastresenost – izazov u svakodnevnom životu
Ova osobina često se primjećuje kod djece koja imaju visoku inteligenciju, ali se suočavaju s problemima u školi. Iako mogu imati izvanredan kvocijent inteligencije (IQ), često su nemirna, teško se usredotočuju na jedan zadatak i sklona su sanjarenju. Ovi izazovi mogu rezultirati slabijim školskim uspjehom, iako potencijal za učenje i rješavanje složenih problema kod njih postoji.
