Tema nevjere uvijek izaziva burne rasprave, a još više kada se u nju uključe pitanja spola, moći, prilike i društvenih dvostrukih standarda.
Dok se muškarce koji varaju često opravdava jačim spolnim nagonom, „iskorištavanjem prilike“ ili pak zavođenjem od strane druge žene, žene koje učine isto vrlo često se osuđuje daleko strože – proglašavaju ih bezosjećajnima, proračunatima i „razarateljicama“ obitelji.
Upravo tu kontradikciju razotkrivaju brojna istraživanja, među kojima i studija provedena u Nizozemskoj, čiji su rezultati pokazali da i muškarci i žene varaju – i to u vrlo sličnim postocima.
Statistika preljuba: Nije stvar spola, već prilike
Prema nizozemskom istraživanju, oko 15% udanih žena barem jednom prevari svoga supruga, dok to isto učini oko 20% muškaraca. Iako se na prvi pogled čini da muškarci prednjače, razlika je zapravo mala.
Ono što je istraživače posebno iznenadilo jest da religioznost i moralna uvjerenja nisu presudni faktori u odluci o prevari. Mnogo važniji elementi su moć, mogućnosti i prilike. Profesor Joris Lammers sa Sveučilišta Tilburg naglašava da moć djeluje poput afrodizijaka – što više moći, to je veća sklonost ka nevjeri.
Žene i moć: Manje grižnje savjesti nego što se misli
Društvena percepcija često ide u smjeru da su žene emotivnije i da zbog preljuba pate više od muškaraca. No istraživanje otkriva suprotno – žene ne samo da ne osjećaju nužno veću krivnju, već neke čak imaju manje grižnje savjesti nakon prevare.
Razlog za to može se pronaći u sve većem samopouzdanju, liberalnijim pogledima i osjećaju osobne slobode kod suvremenih žena. Posebno to vrijedi za žene koje su uspješne u karijeri i koje raspolažu vlastitim prihodima, što im daje i više prilika za ulazak u izvanbračne odnose.
Rane tridesete – kritično razdoblje
Studija također ističe da su rane tridesete najčešće životno doba u kojem žene varaju. Zašto baš tada? Istraživači to povezuju s promjenama u plodnosti, ali i s drugačijim pogledom na odnose.
U tim godinama žene se manje fokusiraju na kriterije poput „bi li bio dobar otac mojoj djeci“ i više na osobne se*sualne aspekte odnosa. Drugim riječima, privlačnost, strast i fizička kompatibilnost postaju važniji od dugoročnih planova.
Dvostruki standardi društva
Britanska kolumnistica Diana Appleyard ističe da su društveni stavovi prema muškoj i ženskoj nevjeri i dalje neravnopravni. Muškarci se i dalje „izvlače“ uz opravdanja poput bioloških nagona, dok se žene označava kao hladne i proračunate.
Time se ženama nameće dodatna stigma: dok muškarac može ostati šarmantni zavodnik, žena postaje „razarateljica obitelji“. Taj dvostruki standard stvara začarani krug osude i prikrivanja, gdje žene dvaput riskiraju – gubitak povjerenja partnera i osudu cijelog društva.
Nevjera i karakter: Sebičnost kao zajednički nazivnik
Appleyard naglašava da je važnije od spola ili obrazovanja ono što svaka osoba nosi u sebi – karakter i vrijednosti. Bez obzira na spol, motivi za prevaru najčešće se svode na sebičnost i kratkotrajni užitak.
Preljub se tada ne događa zato što osoba „nije imala izbora“, već zato što je svjesno stavila vlastite želje ispred partnera, obitelji i dogovorenih granica odnosa.
Religija i moral – manje važni nego što se misli
Još jedan zanimljiv zaključak studije jest da religioznost i moralna uvjerenja ne štite osobu od nevjere. Čak i oni koji se deklariraju kao vjernici ili kao moralno strogi, skloni su varanju ako im se ukaže prilika. Dakle, ono što određuje ponašanje nisu deklaracije, već stvarne okolnosti i unutarnji izbori.
Društvo u promjeni – žene više nisu „čuvarice ognjišta“
Tradicionalna uloga žene kao one koja „čuva obitelj po svaku cijenu“ sve više gubi snagu. Uspješne žene danas su ekonomski neovisne, sigurnije u sebe i spremnije tražiti ono što žele – pa makar to uključivalo i rizik od nevjere.
Povećana mobilnost, radna mjesta na visokim pozicijama i mogućnosti upoznavanja ljudi izvan braka stvorili su nove prilike koje žene ranije nisu imale.
Psihologija preljuba – što se krije iza odluke?
Psiholozi često ističu da se preljub ne događa „samo od sebe“, nego je on posljedica unutarnjih procesa i nezadovoljstva u postojećem odnosu. Nekad je riječ o potrazi za uzbuđenjem i adrenalinom, nekad o nedostatku pažnje i nježnosti, a ponekad i o osveti zbog partnerove nevjere. No zajedničko je svima da prevladava želja za kratkotrajnim zadovoljstvom.
Muškarci vs. žene – tko bolje skriva tragove?
Zanimljivo je i pitanje percepcije. Muškarci koji varaju često to rade otvorenije i manje se trude sakriti, dok žene tradicionalno pripisuju više pažnje detaljima i diskreciji. To je dijelom razlog zašto se u društvu stvorila slika da su žene „proračunatije“ kada varaju, iako razlike zapravo proizlaze iz očekivanja i uloga koje im društvo pripisuje.
Zaključak – preljub nema spol
Na kraju, kada se stave na stranu stereotipi i društveni mitovi, postaje jasno da preljub nema spol. Muškarci i žene varaju iz vrlo sličnih razloga: moć, prilika, privlačnost, osobna sebičnost i želja za uzbuđenjem.
Ono što se razlikuje jest način na koji društvo reagira na njihova ponašanja. Dok muškarci često bivaju shvaćeni kao „slabi na ženske čari“, žene se stigmatizira kao bezosjećajne. Taj dvostruki standard jedan je od posljednjih bastiona patrijarhalnog pogleda na odnose, koji u suvremenom društvu sve više gubi smisao.
Prava istina, kako ističu i istraživači, jest da preljub nije pitanje biološkog nagona, religije ili spola, već pitanje karaktera i odluka. A dok god društvo bude gledalo kroz prizmu stereotipa, oni koji varaju uvijek će se skrivati iza „opravdanja“, umjesto da preuzmu odgovornost za vlastite postupke.
