Kada vam “padne život”, kada vas uhvati depresija i bezvoljnost, kada vam “lađe potonu”, kada crne misli i nervoza zavladaju – samo napravite OVU jednostavnu stvar!
Među brojnim citatima koji se pripisuju Einsteinu, postoji onaj koji kaže da je život kao vožnja bicikla, ako ne želiš pasti, moraš se stalno kretati.
Jeste ikada čuli i onu Hipokratovu izreku: “Šetnja je najbolji lijek”?
Čovjek je među ostalim, stvoren za kretanje, ne za ležanje i sjedenje.
Većina ljudi pod fizičkom aktivnošću podrazumijeva naporne fizičke aktivnosti, ali je osnovna ljudska fizička aktivnost hodanje. Današnja civilizacija je ljudima ukinula potrebu za hodanjem. Tehnička definicija sjedilačkog (pasivnog načina života) je manje od 5000 koraka na dan. Usporedite ovo s Amišima koji naprave 18,000 koraka. Podsjećanje da ljudi moraju hodati zvuči pomalo paradoksalno.
Putem mnogih istraživanja i osobnih iskustava, svi, i znanstvenici, umjetnici, liječnici, sportaši, duhovnjaci su zaključili da jednostavna šetnja, brza ili spora, može drastično poboljšati vaše cjelokupno zdravstveno stanje, smanjiti razinu stresa, popraviti raspoloženje, poboljšati memoriju i pažnju. Osim toga, na taj način punimo naše mentalne i duhovne baterije, odnosno dižemo razine vitalnosti i energije. Šetnja ima slične efekte kao meditacija, poboljšava funkcioniranje mozga, sprječava nastajanje demencije i depresije.
Samo 15-30 minuta šetnje svakog dana ili barem 3 puta tjedno je već dovoljno za to. Besplatno je, lako i ne zahtjeva puno truda.
Nije važno gdje šećete, zašto, s kim ili kakav efekt očekujete, činjenica je da ćete se poslije šetnje osjećati bolje.
Fizičko opterećenje je naravno napor, ali potreban i zdrav napor za tijelo i čim se završi to opterećenje, izlučuje se endorfin, enzim i neuroprijenosnik koji smanjuje lučenje hormona stresa i ublažava depresiju i efekte depresije. Zbog njega nam se popravlja i raspoloženje i samopouzdanje. Njega luči hipofiza kao svojevrsnu nagradu i sličan je efektu opijata koji smanjuju bol i podižu raspoloženje.
Kretanje sprječava ranu pojavu demencije, smanjuje rizik od Alzheimerova bolesti, a ima odličan efekt i na zdravlje kardiovaskularnog sistema, suzbija upale, smanjenje krvni tlak.
Ako hodanje poboljšava simptome depresije kod pacijenata s ozbiljnim depresivnim poremećajima, samo zamislite kako nam to može pomoći kada se osjećamo slabo ili iscrpljeno.
Ako želite ovu zdravu naviku učiniti još zdravijom, pozovite prijatelja ili prijatelje u šetnju. Pored toga što na taj način jačate socijalne veze, šetnja s prijateljem, supružnikom ili članom porodice, dokazano, pojačava otpornost na stres i stresne situacije. Istraživanja su pokazala i to da se fizičkim kontaktom s voljenom osobom ili čak s kućnim ljubimcem u toku šetnje smanjuje krvni tlak.
Istraživanje provedeno u 2008. godini potvrdilo je da se vježbama, gdje šetnja čini glavni dio, povećava razina energije za 20%, a smanjuje psihički umor za čak 65%. Dokazano je da 20-minutna šetnja dnevno posebno dobro utiče na oboljele od raznih oblika tumora. Osim toga, kod istih je zabilježen povećan otpor na bol.
Šetnja ima pozitivan učinak i na kvalitetu sna, pomaže u boljoj fleksibilnosti i smanjuje napetost mišića, pa se automatski osjećati bolje i opuštenije.
Kreativnost i šetnja
Mnogi umjetnici i znanstvenici šetnju smatraju obaveznom za svoj kreativni proces.
Nikola Tesla je nekoliko svojih „eureka” trenutaka imao je upravo tijekom svojih redovnih šetnji. Jedna od njih donijela mu je ideju o izmjeničnoj struji. Naime, 1881. Tesla se preselio u Budimpeštu, a dok je s prijateljem šetao parkom recitirajući Goethea, odjednom mu je sinula ideja o izmjeničnoj struji.
U novom istraživanju, objavljenom u časopisu Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory and Cognition, znanstvenici su uspoređivali učinak sjedenja, hodanja na svježem zraku i hodanja u zatvorenom. U istraživanju je sudjelovalo 176 odraslih osoba. Oni su trebali ispunjavati zadatke koji znanstvenicima služe za mjerenje kreativnosti.
Rezultati su pokazali da je hodanje na svježem zraku imalo najbolji učinak na kreativnost svih sudionika, a osobe koje su šetale u prirodi, su imale za 60% izraženiju sposobnost povezivanja ideja i dolaska do originalnog rješenja problema.
“Veliki broj ljudi ističe da tijekom šetanja dođu do rješenja nekog problema”, izjavila je voditeljica istraživanja, dr. Marily Oppezzo.
Bez obzira šetate li po lokalnom parku ili ste na planinarenju, hodanje pruža i mentalnu i fizičku udaljenost od bilo čega što vas muči. Kada svom umu date priliku da se očisti, to vam omogućava da pristupite problemu iz nove perspektive. Možete biti sami sa sobom, slobodno razmisliti o tome šta se događa, bez ometanja. Kada se vratite kući, shvatit ćete da su vaše misli sada potpuno drugačije – smirenije, jasnije i da ste spremni za novi početak.
Moć šetnje u šumi
Istraživači su ustanovili da šetnja i boravak u šumi popravlja prirodni imunitet, koji je važan za sprječavanje raka kao i drugih kroničnih bolesti.
Kada su znanstvenici testirali ljude prije i poslije šetnje šumom, pronašli su kod svih, osim kod jedne osobe, više od 50% T-limfocita (oblika bijelih krvnih zrnaca), boraca bez kojih se tijelo ne može suprotstaviti virusnoj i bakterijskoj infekciji.
Ispitanici su također imali niži krvni tlak, osjećali su smirenost, kao i bistrinu u glavi.
Istraživači su objasnili fenomen: To se događa iz razloga što se eterična ulja šumskog drveća – fitoncidi – antibiotici biljnog porijekla emitiraju u zrak i u vašem tijelu povećavaju broj T-limfocita, stanica ubojica koje pomažu u borbi protiv raznih bolesti. Kada hodamo šumom, mi se kupamo u njenom prirodnom imunitetu, ali dobivamo i razne psihološke dobrobiti! U Japanu čak postoji tradicija koja se naziva Shinrin-Yoku ili “kupanje u šumi”.
Šumska stabla su često stotine godina stara i usavršila su zaštitu, odnosno spoj koji može ubiti gljivice i bakterije. Kada hodate šumom, vaš dah se sjedinjuje s ovim komponentama, a po istraživanju, efekt traje oko 2 mjeseca! Studiju je objavio profesor dr. Qing Lee iz odjela za javno zdravlje Nippon medicinske škole u Tokiju u časopisu European Journal of Applied Phisiology.
Osim što jača imunitet, oslobađa kreativnost i pospješuje dugovječnost, šetanje kroz šumu preplavljuje nas osjećajem potpune sreće i unutarnjeg mira. Najnovija istraživanja pokazala su kako boravak u prirodi obnavlja našu energiju, a promatranje prirodnih ljepota u nama izaziva osjećaj divljenja koji pak potiče našu mentalnu aktivnost. Neki se čak i zalažu da liječnici propisuju šetnju šumom kao dodatak terapiji za liječenje anksioznih poremećaja.
Šetnja i meditativno stanje
Dokazano je da šetnja može mozak dovesti u mirnije stanje. Istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji pokazalo je da šetnjom, pogotovo u ‘zelenom’ okruženju, mozak dovodimo u stanje meditacije. Ne samo da to dovodi do smanjenja stresa, nego nam popravlja koncentraciju i fokus.
“Mislimo da ljudi podcjenjuju do koje mjere će se njihovo raspoloženje popraviti ako se samo odvoje od kauča i odu prošetati”, zaključuju dr. Jeffrey Miller i dr. Zlatan Križan.
Jeste li znali da postoji i meditacija u hodu? Tehnika meditativnih šetnji potječe iz budizma, a dio je zdrave rutine koja pomaže da se osjećate uravnoteženo i smireno.
U prakticiranju svjesnog hodanja vaša potpuna svjesnost pripada procesu hodanja. Mnogi od nas hodaju samo da stignu s jednog mjesta na drugo. Osjećamo se prisiljenima da idemo naprijed, da što prije stignemo na cilj. Ali, praksa meditacije u hodu zahtjeva da šetamo. Cilj nam nije na umu. Svrha meditacije u hodu je sama meditacija u hodu. Uživamo u procesu hodanja, a ne u samom dolasku na cilj. Meditacija u hodu je također prikladnija za ljude koji nisu navikli sjediti dok meditiraju.
Što češće se usredotočite na sadašnji trenutak tijekom šetnje u bilo koje doba dana. Usredotočite se na zvukove koji vas okružuju, na vaš dah i na tjelesne osjete. Osvijestite svoje misli i promatrajte ih kako dolaze i odlaze. Možete usporediti kako se ova praksa mijenja ovisno o tome hodate li do odredišta vrlo brzo ili samo lagano šećete.
Za razliku od vođenih meditacija, koje zahtijevaju da razbistrite glavu i “otjerate” sve misli, hodanje prirodno omogućuje vašem umu da se stiša. Ako šetnju i započnete s mislima o svemu što je potrebno da danas obavite, poslije nekog vremena, ritam vaših koraka poslužit će kao fokus koji je lako pratiti. Može vam pomoći i neka mirna instrumentalna glazba na slušalicama, koja uz kombinaciju s hodanjem, pruža osjećaj smirenosti.
Bosonogo šetanje i uzemljivanje
Blagodati hodanja bez obuće, toliko su velike, da stručnjaci sve češće preporučuju da, kada god smo u prilici, hodamo bosonogi. Na našim stopalima i dlanovima nalaze se točke povezane sa svim vitalnim organima u tijelu, a stimuliranjem tih točaka poboljšava se protok vitalne energije kroz cijelo tijelo.
Kao što izlaganje Suncu našem organizmu omogućava stvaranje vitamina D, Zemlja nas snabdijeva još jednim neophodnim sastojkom, možemo ga “prozvati” kao vitamin Z. Dr Gary Schwartz, profesor medicinske psihologije na University of Arizona, iznio je zanimljivu teoriju da “uzemljivanje”, tj. direktni kontakt tijela i zemlje može biti isto toliko važan kao Sunčeva svjetlost, zrak, voda i hrana. “Uzemljivanje” je kontakt s prirodnim elektricitetom Zemljine površine, a ostvaruje se jednostavno: bosonogim hodanjem po tlu ili sjedenjem i radom na zemlji.
Našim tijelom teče bioelektricitet koji daje energiju svim našim organima kako bi funkcionirali ispravno i uravnoteženo. Taj bioelektricitet teče kroz mrežu meridijana sličnu krvotoku, koji počinju na svakom prstu obje ruke, protežu se preko cijelog tijela i završavaju na vrhovima prstiju stopala. Kada su meridijani “protočni”, elektricitet teče neometano i svi organi dobivaju energiju potrebnu za optimalan rad. Kada je iz bilo kog razloga taj protok ometen, javlja se poremećaj, a s vremenom i bolest.
Na dlanovima i stopalima nalazi se niz “prekidača” za sve naše vitalne organe i dijelove tijela. Na prstima ruku nalaze se točke za glavu – mozak, sinuse, oči i uši. Na gornjem dijelu dlana i stopala nalaze se točke za gornji dio tijela, na donjem dijelu dlana i stopala – za donji dio tijela.
Uzemljenje, ili povezanost s energijom zemlje smanjuje stres, poboljšava rad kardiovaskularnog sustava, smanjuje utjecaj štetnih elektromagnetskih polja, ubrzava oporavak nakon bolesti i povreda, popravlja kvalitetu sna. Konačno, kada god odemo na odmor, ležanje na plaži, na tlu, vrlo nam godi, a to je jedna vrsta “uzemljenja” koja ima blagotvorni utjecaj na naše zdravlje.
Kada hodamo bez obuće, korak nam je drugačiji nego u obući. Preporučuje se da s hodanjem bez obuće krenemo na mekoj podlozi – pijesak ili trava su najbolji. Kada mišići i zglobovi stopala postanu čvršći, a koža na tabanima zadeblja, moći ćete polako sve više hodati bosi i po sve raznolikijim podlogama. Proljeće i ljeto je idealna prilika da se skine obuća i krene u “bosonogu” šetnju. Možda će malo bockati, malo ćemo se u početku namučiti da održimo ravnotežu tijela, ali sve su to vježbe koje će nam goditi i čiji će krajnji učinak biti harmonija i zdravlje tijela, uma i duha.
Stoga, dignite se s kauča, stolice, kreveta i odmah otiđite u barem petominutnu šetnju!
