Svi smo se barem jednom u životu našli u situaciji u kojoj nas je netko pokušao poniziti, omalovažiti ili uvrijediti. Bilo da je riječ o pasivno-agresivnim komentarima na radnom mjestu, toksičnim članovima obitelji, ili čak prijateljima koji u šali “bocnu” malo previše – osjećaj nije nimalo ugodan.
U tim trenucima, prirodna reakcija često bude obrana, povlačenje ili čak kontra-napad. Međutim, psiholozi tvrde da postoji jedan način odgovora koji je ne samo učinkovit, već i psihološki zdrav – a to nije ono što većina ljudi automatski radi.
Zašto ljudi vrijeđaju?
Prije nego što uopće govorimo o odgovoru, važno je razumjeti zašto ljudi vrijeđaju i nipodaštavaju druge. Psiholozi kažu da to često proizlazi iz duboke nesigurnosti. Osoba koja osjeća vlastitu nemoć, manje vrijednosti ili zavist prema drugome, često pribjegava vrijeđanju kako bi se privremeno osjećala superiornijom. Ukratko – to nije znak snage, već slabosti.
Ponekad ljudi vrijeđaju nesvjesno, jer su i sami odrasli u okruženju u kojem je to bilo normalizirano. No bez obzira na razlog, emocionalna šteta može biti jednako ozbiljna.
Automatske reakcije koje pogoršavaju situaciju
Kad nas netko uvrijedi, refleksna reakcija je ili da se branimo („To nije istina!“), povlačimo („Nema smisla svađati se…“) ili uzvraćamo istom mjerom („A ti si još gori!“). Sve te reakcije hrane dinamiku sukoba i mogu učiniti da se osjećamo još gore.
Odgovaranje ljutnjom rijetko vodi do rješenja. Pritom ulazimo u igru koju je druga osoba započela – i gubimo moć. A kad se povučemo, često ostajemo s osjećajem nepravde i unutarnje frustracije.
Što onda savjetuju psiholozi?
Psiholozi se slažu da najbolji odgovor na vrijeđanje nije ni vikanje ni šutnja. Umjesto toga, najzdraviji odgovor je – smireno postavljanje granica, uz emocionalnu distancu i asertivnost.
Asertivnost znači da ste svjesni svojih osjećaja i prava, ali ih izražavate bez agresije. To nije pasivnost, ali nije ni agresija. To je stanje unutarnje stabilnosti i samopouzdanja.
Primjer asertivnog odgovora:
