Depresija – Iako je depresija multifaktorijalna bolest, osobe koje imaju obiteljsku povijest depresije imaju povećan rizik od njenog razvoja.
Poremećaji anksioznosti – Genetika može igrati značajnu ulogu u razvoju anksioznih poremećaja, osobito kada su prisutni faktori poput visokog stresa i nepovoljnog okruženja.
Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD) – Djeca čiji roditelji imaju ADHD često imaju povećan rizik od razvoja ovog poremećaja.
Touretteov sindrom – Ovaj neuropsihijatrijski poremećaj, koji se manifestira kroz tikove i ponavljajuće pokrete ili zvukove, često se nasljeđuje unutar obitelji.
Iako genetika igra važnu ulogu u predispoziciji za mentalne bolesti, ona nije jedini faktor koji određuje hoće li se poremećaj razviti. Vanjski utjecaji, način života, prehrana i emocionalno okruženje mogu značajno doprinijeti mentalnom zdravlju pojedinca.
Razumijevanje nasljednih faktora može pomoći u ranom prepoznavanju rizika i primjeni preventivnih mjera, poput zdravih životnih navika i psihološke podrške, kako bi se smanjila vjerojatnost razvoja ozbiljnih mentalnih poremećaja.
