Možete pomagati kome hoćete, ali ne možete od sviju očekivati da će vam uzvratiti istom mjerom.
Jedan čovjek je došao do mudraca i ispričao priču o tome kako je pomogao svim svojim rođacima, ne tražeći ništa zauzvrat, a oni su pokazali samo nezahvalnost i ravnodušnost prema njemu… Taj čovjek je ispričao priču o tome kako je on, kao najbogatiji u svojoj porodici, pomogao svim svojim rođacima.
Nikada nije zahtijevao ništa od njih, a oni su prema njemu bili sve gori! Čovjek je rekao da je pomagao drugim ljudima koliko je mogao, a rezultat je bio skoro uvijek isti. Rijetko je postojala osoba koja bi mu zahvalila na pomoći ili mu uzvratila dobrotom.
– Možda i nisam tako dobra osoba, pošto me tako tretiraju? – upitao je čovjek s trunkom očaja u glasu. – Ne, dobri ste. Svaka osoba koju sretnete na svom putu je za vas ogledalo. Ono što vidite u njemu ste zapravo vi sami. Ljudi kojima ste pomogli vjerovatno su bili očajni ljudi.
Kada se danas vratite kući, pokušajte ostaviti svoja vrata širom otvorena. Šta mislite da će se dogoditi? -Mislim da će sve vrijedno biti iznijeto iz moje kuće, i vjerovatno će se neki ljudi useliti u moju kuću”, odgovorio je čovjek. – Upravo ste to uradili pomažući tim ljudima.
Otvorili ste dušu svima i pružili im sve. Ni u kom slučaju to ne biste trebali raditi. To je prva lekcija koju morate zapamtiti. Inače, znate li jednu zanimljivu činjenicu o cvjetnom pupoljku? “Ne”, rekao je čovjek. – Nikada nisam vidio pupoljak kako se otvora.
Za mene ovaj proces ostaje misterija – dešava se tako neprimjetno i glatko. I sve što vidim kada ujutro gledam svoje cvijeće je otvoren pupoljak. Dobro se takođe mora raditi pažljivo davati, da to niko ne primjeti. A od korova nema spasa, uvijek će ga biti.
Čak i pored najljepšeg cvijeta, korov neće prestati biti korov. Zato, ako vidite da osoba nije baš dobra i ljubazna prema vama, onda joj se ne trebate klanjati i pružati joj usluge. Korov vam nije dorastao i neće moći cijeniti vaš miris i vašu posebnost. I na njega ne treba trošiti svoje vrijeme i trud.
