Naslovnica Ostalo Za zdrav život je bitno da ne jedete sebe. – Poruka psihologa

Za zdrav život je bitno da ne jedete sebe. – Poruka psihologa

Živimo u vremenu kada se sve više naglašava važnost fizičkog zdravlja, ishrane i fizičke aktivnosti. Međutim, često zaboravljamo na jednako važan aspekt našeg postojanja – mentalno zdravlje. Kao psiholog, želim da vam ukažem na to koliko je bitno da prestanete “jesti sebe” kako biste održali zdrav i uravnotežen život.

Samokritika i unutrašnji glas

Samokritika može biti destruktivna. Iako je normalno i zdravo preispitivati svoje postupke i tražiti načine za poboljšanje, prekomjerna samokritika može dovesti do anksioznosti, depresije i niskog samopouzdanja. Važno je naučiti razlikovati konstruktivnu kritiku od destruktivnog unutrašnjeg glasa koji vas konstantno kritikuje i obezvređuje. Pokušajte se ponašati prema sebi onako kako biste se ponašali prema najboljem prijatelju – sa razumijevanjem i podrškom.

Perfekcionizam

Perfekcionizam je još jedan oblik “jedenja sebe”. Ljudi koji teže perfekcionizmu često postavljaju nerealne ciljeve i standarde, te se osjećaju neuspješno kada ih ne uspiju dostići. Ovaj stalni osjećaj nezadovoljstva može dovesti do emocionalne iscrpljenosti. Prihvatite da je u redu napraviti grešku i da ne morate biti savršeni da biste bili vrijedni i uspješni.

Negativne misli

Negativne misli su čest oblik samodestruktivnog ponašanja. One se mogu manifestirati kroz stalno preispitivanje prošlih grešaka, strah od budućnosti ili osjećaj bezvrijednosti. Da biste se oslobodili ovih misli, korisno je prakticirati mindfulness tehnike, kao što su meditacija ili vođenje dnevnika. Fokusirajte se na sadašnji trenutak i pokušajte prepoznati i osporiti negativne misli čim se pojave.

Postavljanje granica

Jedan od ključnih koraka ka očuvanju mentalnog zdravlja je postavljanje granica. Naučite reći “ne” kada je to potrebno, bez osjećaja krivice. Postavljanje granica pomaže vam da zaštitite svoje vrijeme i energiju, te da se fokusirate na stvari koje su vam zaista važne. Ovo uključuje i postavljanje granica prema sebi – prestanite se kažnjavati i preuzimati previše obaveza samo zato što mislite da morate.

Samopouzdanje i samoprihvatanje

Razvijanje samopouzdanja i samoprihvatanja je ključni aspekt mentalnog zdravlja. Pokušajte svakodnevno raditi na izgradnji pozitivne slike o sebi. To može uključivati afirmacije, njegovanje svojih talenata i interesa, te okruženje pozitivnim ljudima koji vas podržavaju. Prihvatite svoje mane kao dio svoje jedinstvenosti i ne dozvolite da vas one definišu.

Traženje pomoći

Ako osjećate da se sami ne možete nositi sa svojim emocijama i mislima, nemojte se ustručavati potražiti pomoć. Razgovor s psihologom ili terapeutom može vam pomoći da bolje razumijete sebe i svoje obrasce ponašanja, te da razvijete strategije za zdraviji i sretniji život.

Za kraj, zapamtite da je briga o mentalnom zdravlju jednako važna kao i briga o fizičkom zdravlju. Prestanite “jesti sebe” negativnim mislima, samokritikom i perfekcionizmom, i umjesto toga, usmjerite se na ljubav, prihvatanje i pozitivnost.

odmorimozak