Sve češće nailazimo na ljude koji svoje frustracije i nezadovoljstva “liječe” na račun drugih. Psiholozi sve češće upozoravaju na važnost distanciranja od osoba koje na nama iskaljuju vlastite frustracije, bez obzira na to koliko su nam te osobe bliske. Takvo ponašanje često može biti uzrok velikog stresa i negativno utjecati na naše mentalno zdravlje, a dugoročno može ostaviti duboke emocionalne ožiljke. S obzirom na to, važno je osvijestiti zašto se udaljavanje od takvih osoba može pokazati kao ključan korak u očuvanju vlastitog unutarnjeg mira i emocionalne stabilnosti.
Psiholozi objašnjavaju da se ljudi koji na druge prenose svoje frustracije često nose s vlastitim nesigurnostima, potisnutim emocijama i neizrečenim problemima. Takve osobe često nemaju kapacitet ili volju da se nose s vlastitim osjećajima na konstruktivan način, pa im je lakše projicirati svoje frustracije na druge ljude, često upravo na one koji su im najbliži. Na taj način, oslobađajući se svojih negativnih emocija, oni pronalaze privremeno olakšanje, no zapravo ne rješavaju uzrok svojih problema. S vremenom se taj obrazac ponašanja može pretvoriti u emocionalno zlostavljanje, gdje osoba konstantno omalovažava, kritizira ili na neki drugi način nanosi štetu osobi koja joj je zapravo najbliža i koja joj najviše želi pomoći.
Jedan od najčešćih razloga zbog kojeg se ljudi teško distanciraju od takvih osoba jest osjećaj krivnje. Često se događa da nas manipulativne osobe uvjere da su njihove frustracije rezultat našeg ponašanja te da bismo trebali osjećati krivnju i odgovornost. Ovo je posebno izraženo u bliskim odnosima, bilo da se radi o prijateljstvima, obiteljskim odnosima ili romantičnim vezama. Psiholozi ističu kako je važno osvijestiti da nismo odgovorni za tuđe emocije, niti bismo trebali biti žrtve njihovih problema. Svatko od nas ima pravo postaviti granice i zaštititi se od negativnih utjecaja koji nas emocionalno iscrpljuju i ugrožavaju našu dobrobit.
Postavljanje granica nije jednostavan proces, pogotovo kada su u pitanju bliske osobe. No, psiholozi naglašavaju da je upravo to prvi korak prema očuvanju mentalnog zdravlja. Kada smo svjesni svojih granica i kada ih jasno izražavamo, pokazujemo drugima da cijenimo sami sebe i da smo spremni zaštititi svoj emocionalni prostor. Iako se često može činiti da će postavljanje granica uzrokovati sukobe ili pogoršati odnos, psiholozi objašnjavaju da je to najčešće kratkotrajno. Dugoročno, osobe koje nas poštuju i koje doista žele imati zdrav odnos s nama prihvatit će te granice i možda će čak postati svjesnije vlastitih ponašanja.
Naravno, postoje slučajevi kada osoba koja prenosi svoje frustracije na nas ne reagira dobro na naše pokušaje postavljanja granica. U takvim situacijama, važno je razmisliti o mogućnosti potpunog udaljavanja. Ovo može biti posebno teško kada je riječ o članovima obitelji ili dugogodišnjim prijateljima, no psiholozi ističu da naše mentalno zdravlje mora biti prioritet. Dugoročno gledano, nema smisla ostajati u odnosu koji nam donosi konstantan stres i emocionalni teret. Udaljavanje od osoba koje nam konstantno donose negativne emocije omogućava nam da se okružimo ljudima koji nas podržavaju, koji nas potiču na rast i s kojima možemo graditi zdrave, konstruktivne odnose.
U konačnici, poruka psihologa je jasna: naučite prepoznati toksične obrasce ponašanja u svojim odnosima i nemojte se bojati udaljiti od ljudi koji svoje frustracije liječe preko vaših leđa. Čuvajući svoje granice i mentalno zdravlje, pružate sebi priliku za sretniji i ispunjeniji život. Okružite se ljudima koji vas poštuju i podržavaju, jer je to ključno za vašu dobrobit i emocionalnu stabilnost.
