Brige su neizostavni dio svakodnevice. Bez obzira na to koliko smo uspješni, sretni ili zadovoljni, svatko od nas se suočava s izazovima koji nas tjeraju na brigu. Kao što poznata metafora kaže, „svaka briga je poput cigle koju nosiš na svojim leđima“. Te cigle, ili brige, mogu postati toliko teške da nas usporavaju, iscrpljuju i sprečavaju da u potpunosti uživamo u životu. Psiholozi već desetljećima istražuju kako pomoći ljudima da se nose s brigama, a evo četiri učinkovitih rješenja koja često preporučuju.
1. Razumijevanje i prihvaćanje brige
Prvi korak u suočavanju s brigom jest njezino razumijevanje. Mnogi ljudi pokušavaju potisnuti brige ili ih ignorirati, misleći da će one jednostavno nestati. Međutim, ignoriranje brige često je kontraproduktivno. Briga se može manifestirati kao fizički simptomi, poput glavobolja, napetosti u mišićima ili nesanice. Psiholozi savjetuju da je važno priznati brige, prepoznati ih i razumjeti njihov izvor. Kada priznamo da postoji nešto što nas muči, prvi smo korak prema rješavanju tog problema već napravili.
Jednostavna tehnika koja pomaže u ovom procesu je vođenje dnevnika briga. Zapisivanje onoga što nas brine može nam pomoći da bolje razumijemo svoje misli i osjećaje. Često, kad stavimo brige na papir, one postaju manje zastrašujuće. Također, ovaj proces pomaže u jasnijem sagledavanju situacije i potencijalnih rješenja.
2. Postavljanje granica brizi
Brige imaju tendenciju da se šire i preuzimaju sve veći dio naših misli i vremena. Psiholozi preporučuju postavljanje „vremenskih granica“ brizi. Ova tehnika podrazumijeva da sebi odredimo određeno vrijeme u danu, recimo 15 ili 30 minuta, koje ćemo posvetiti isključivo brigama. Za to vrijeme možemo razmišljati o svim problemima i izazovima, ali nakon što taj period završi, vraćamo se svakodnevnim obavezama i zabranjujemo sebi da se ostatak dana bavimo brigama.
Ova metoda pomaže u smanjenju anksioznosti jer pruža osjećaj kontrole. Kada znamo da postoji određeno vrijeme u kojem ćemo se posvetiti brigama, manja je vjerojatnost da ćemo ih nositi sa sobom cijeli dan. Također, ovakav pristup sprječava da brige postanu sveprisutne i iscrpljujuće.
3. Fokus na rješenja, ne na probleme
Jedna od najvećih zamki u koje možemo upasti kada se brinemo jest preveliko fokusiranje na same probleme, umjesto na potencijalna rješenja. Psiholozi često govore o važnosti proaktivnog pristupa brigama. Umjesto da se koncentriramo na negativne ishode ili na sve što bi moglo poći po zlu, bolje je postaviti sebi pitanje: „Što mogu učiniti da promijenim ovu situaciju?“
Kada preusmjerimo pažnju s problema na rješenja, osnažujemo se i vraćamo kontrolu nad situacijom. Razmišljanje o konkretnim koracima koje možemo poduzeti može smanjiti osjećaj bespomoćnosti i anksioznosti. Često je dovoljno poduzeti mali korak prema rješavanju problema da bi se smanjio teret brige.
4. Prakticiranje mindfulness tehnika
Mindfulness, ili usredotočena svjesnost, postala je vrlo popularna tehnika u psihologiji za smanjenje stresa i briga. Ova praksa podrazumijeva fokusiranje na sadašnji trenutak, bez prosuđivanja ili prepuštanja negativnim mislima. Cilj je osvijestiti svoje misli, ali ne vezivati se za njih niti im davati preveliku važnost.
Tehnike mindfulnessa, poput meditacije ili svjesnog disanja, mogu nam pomoći da se „odvojimo“ od briga. Umjesto da nas brige preplave, učimo ih promatrati kao prolazne misli koje dolaze i odlaze. Ovakav pristup omogućuje nam da smanjimo njihov utjecaj na naše emocionalno stanje i da s više mira pristupimo svakodnevnim izazovima.
Brige su neizbježne, ali ne moraju biti teret koji nas slama. Kroz razumijevanje svojih briga, postavljanje granica, fokusiranje na rješenja i prakticiranje mindfulnessa, možemo ih nositi s lakoćom. Svaka cigla, ili briga, može biti skinuta s naših leđa ako joj pristupimo na pravi način. Psiholozi nam nude alate da se oslobodimo tereta i živimo s manje stresa, a više radosti i zadovoljstva.
