U današnjem društvu često se govori o važnosti dobrote i empatije. Savjetuje se da budemo bolji prema drugima, pomagati i činiti svijet boljim mjestom. No, često u praksi vidimo da upravo ti ljudi, koji su najviše spremni pomoći drugima, budu povrijeđeni, izmanipulirani ili iskorišteni.
Jedan poznati psiholog, koji je želio ostati anoniman, nedavno je izazvao buru u javnosti svojom kontroverznom izjavom: „Ljudi su ti đubrad koja kada nanjuši tvoju dobrotu samo gleda kako da je iskoristi.“ Ova izjava podigla je mnoge obrve, ali istovremeno, natjerala mnoge da se zapitaju – je li uistinu tako?
Dobrota kao slabost
Izjava ovog psihologa temelji se na ideji da ljudi u mnogim slučajevima dobrotu vide kao slabost. Često se događa da ljudi koji pokazuju visok stupanj empatije i spremnosti pomoći, na kraju budu iskorišteni. Kada okolina uoči tu dobrotu, neki ljudi, umjesto da uzvrate istom mjerom, vide priliku za manipulaciju i iskorištavanje.
Sociološka istraživanja potvrđuju da ljudi ponekad, svjesno ili nesvjesno, koriste tuđe pozitivne osobine u vlastitu korist. Osobe koje su sklone pomoći drugima često postaju meta onih koji gledaju kako da izbjegnu odgovornost ili dobiju neku korist bez truda. U poslovnom okruženju, na primjer, često se događa da zaposlenici koji su poznati po tome da uvijek pomažu kolegama bivaju preopterećeni dodatnim zadacima jer drugi znaju da će oni to napraviti, čak i ako je to izvan njihove dužnosti.
Zašto ljudi iskorištavaju dobrotu?
Ključna pitanja koja proizlaze iz ove tvrdnje su: zašto neki ljudi iskorištavaju dobrotu drugih i kako prepoznati te obrasce ponašanja? Psiholozi ističu nekoliko razloga. Prvo, ljudi koji iskorištavaju tuđu dobrotu često sami imaju nizak stupanj empatije. Oni nisu u stanju prepoznati emocionalne granice drugih ili jednostavno ne mare za njih.
Drugo, postoji nešto što se naziva „predatorni mentalitet“. Ovi pojedinci vide dobrotu kao priliku, ne nužno zlonamjerno, već iz potrebe da ostvare vlastite ciljeve na najlakši mogući način. Ako vide nekoga tko je uvijek spreman pomoći ili popustiti, oni će to iskoristiti.
Treći razlog leži u društvenim normama. U nekim sredinama, nažalost, dobrotu se percipira kao naivnost. Oni koji žele „uspjeti“ često vjeruju da je potrebno biti „tvrd“ i gledati samo vlastite interese. U takvom okruženju, osobe koje se ponašaju drugačije, koje pokazuju ljudskost i spremnost da pomognu drugima, doživljavaju se kao lak plijen.
Kako se zaštititi?
Iako je izjava ovog psihologa provokativna, ona nosi i važno upozorenje. Dobrota je vrlina, ali mora biti popraćena zdravim granicama. Prečesto, ljudi koji su iskorištavani, nisu naučili reći „ne“ ili postaviti jasne granice. Važno je biti svjestan svojih emocionalnih i fizičkih granica te ne dopustiti da ih netko prelazi iz osobne koristi.
Postavljanje granica ne znači da osoba postaje manje dobra ili empatična. Naprotiv, to znači da prepoznaje vlastitu vrijednost i zna da njena dobrota treba biti uzvraćena, a ne iskorištavana. Zdrav odnos temelji se na međusobnom poštovanju, a ne na jednostranom davanju.
Iako je izjava „Ljudi su ti đubrad koja kada nanjuši tvoju dobrotu samo gleda kako da je iskoristi“ gruba i pojednostavljena, u njoj ima puno istine. Nažalost, u današnjem svijetu postoji mnogo ljudi koji će iskoristiti tuđu dobrotu ako im se pruži prilika. Međutim, to ne znači da treba prestati biti dobar. Umjesto toga, trebamo naučiti kako zaštititi sebe i svoju dobrotu od onih koji bi je željeli iskoristiti za vlastitu korist.
Dobrota je dar, ali i odgovornost – prema sebi i prema drugima. Samo kroz jasno postavljanje granica možemo očuvati vlastitu vrijednost i spriječiti da budemo iskorišteni.
