Psiholozi preporučuju razvijanje sposobnosti prihvatanja nesigurnosti. Umjesto da se stalno bavimo „šta ako“ pitanjima, važno je prepoznati da su neki aspekti života nepredvidivi i izvan naše kontrole. Prihvatanjem tog stava, oslobađamo se velikog tereta i otvaramo prostor za unutrašnji mir.
4. Aktivna rješenja – Fokusiranje na ono što možete promijeniti
Iako briga može biti parališuća, često se događa da nas zapravo motivira da pronađemo rješenja. Psiholozi savjetuju da, umjesto da pasivno razmišljamo o problemu, pokušamo preusmjeriti energiju na aktivno traženje rješenja. Zabrinutost se često hrani osjećajem nemoći, pa je korak ka rješavanju problema način da povratimo kontrolu nad situacijom.
Napravite plan akcije, podijelite problem u manje korake i usredotočite se na konkretne radnje koje možete poduzeti. Na taj način, umjesto da briga pojede vas, vi ćete preuzeti kontrolu nad njom.
5. Podrška bliskih osoba – Dijeljenje brige s drugima
Briga često raste kada se osjećamo sami sa svojim problemima. Psiholozi preporučuju razgovor s bliskim osobama o onome što vas muči. Dijeljenje tereta s nekim kome vjerujete može vam pomoći da sagledate problem iz drugačije perspektive i osjetite emocionalnu podršku. Osim toga, kada verbalizujemo svoje brige, one postaju manje prijeteće. Ponekad se samo kroz razgovor o problemu možemo osloboditi napetosti koja nas muči.
Na kraju, kao što drvo može biti uništeno iznutra od strane nevidljivih crva, tako i briga, ako je ne prepoznamo i ne kontrolišemo, može ozbiljno ugroziti naše zdravlje i blagostanje. No, važno je znati da, iako brige dolaze prirodno, postoje načini da se nosimo s njima.
Primjenom mindfulnessa, postavljanjem granica, prihvatanjem nesigurnosti, fokusiranjem na rješenja i oslanjanjem na podršku bliskih osoba, možemo stvoriti jači, stabilniji temelj za mentalno zdravlje. Svaki od ovih koraka je jedan način da spriječimo brigu da nas izjede, baš kao što drvo može pronaći zaštitu od crva.
