Kafa je za mnoge ljude prva jutarnja misao. Tek kada osjete njen miris i popiju gutljaj crne tekućine, dan zaista može početi.
Ovaj napitak je više od rituala – za neke je simbol druženja, za druge pokretač kreativnosti, a za treće jednostavno trenutak mira u haotičnom danu.
No, nauka posljednjih godina sve češće potvrđuje da kafa nije samo zadovoljstvo, već i ozbiljna saveznica našeg zdravlja. Ipak, postoji jedno “ali”: sve zavisi od toga kako je pijete.
U nastavku donosimo šta kažu stručnjaci i istraživanja o tome kako kafa može zaštititi srce, mozak, jetru, ali i pomoći kod pamćenja, mršavljenja pa čak i oralnog zdravlja. A otkrit ćemo i gdje leži zamka koja sve te prednosti može potpuno poništiti.
Zašto kafa ima tako moćan utjecaj na tijelo?
Kafa sadrži stotine bioaktivnih spojeva, od kojih je najpoznatiji kofein. On djeluje kao stimulans centralnog nervnog sistema, podiže budnost, ubrzava rad srca i povećava sposobnost koncentracije.
Međutim, tu su i antioksidansi – tvari koje se bore protiv slobodnih radikala i usporavaju proces starenja ćelija. Upravo zahvaljujući toj kombinaciji, kafa je postala predmet brojnih naučnih studija koje su pokazale da redovna, ali umjerena konzumacija može donijeti čitav niz koristi za zdravlje.
Kafa i dijabetes: neprijatelj šećera u krvi
Jedno od najznačajnijih otkrića istraživača jeste da kafa može smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. Prema studiji sa prestižne Harvard T.H. Chan School of Public Health, žene koje redovno piju nezaslađenu kafu imaju i do 8 posto manji rizik da obole od ove bolesti.
Objašnjenje se krije u tome što spojevi iz kafe poboljšavaju osjetljivost ćelija na inzulin i smanjuju upalne procese. Ali važno je naglasiti – efekat vrijedi samo za crnu kafu, bez dodataka. Onog trenutka kada u šoljicu dodate dvije kašičice šećera, sve dobrobiti se praktično brišu.
Srce voli umjerenu kafu
Godinama su postojale dileme da li kafa šteti srcu, jer kofein ubrzava rad srca i povisuje krvni pritisak. Međutim, novija istraživanja, objavljena u Ochsner Journalu, pokazuju sasvim drugačiju sliku.
Ljudi koji umjereno konzumiraju kafu – dvije do tri šoljice dnevno – imaju manji rizik od kardiovaskularnih bolesti. Kafa pomaže u poboljšanju elastičnosti krvnih sudova i smanjenju upala, što srce čini otpornijim.
Naravno, pretjerivanje ima suprotan učinak, pa se preporučuje izbjegavati više od pet do šest šoljica dnevno, posebno ako već imate problema s povišenim pritiskom.
Moćna hrana za mozak i pamćenje
Mnogi studenti i zaposleni zaklinju se da im kafa pomaže da ostanu budni i fokusirani. Naučnici sa Univerziteta Johns Hopkins otišli su korak dalje i dokazali da kofein može poboljšati i pamćenje.
U njihovom istraživanju, ispitanici koji su pili kafu bolje su se sjećali informacija i duže zadržavali detalje u memoriji. Međutim, kada se u kafu dodaje šećer, efekat slabi – jer šećer izaziva energetske oscilacije koje narušavaju koncentraciju.
Dakle, ako želite da učite ili zapamtite važne informacije, najbolji saveznik vam je upravo crna kafa bez šećera.
Kafa i mršavljenje: saveznik vitke linije
Kofein ima sposobnost da ubrza metabolizam i poveća termogenezu – proces u kojem tijelo sagorijeva kalorije kako bi proizvelo energiju. Upravo zato se u mnogim dodacima za mršavljenje nalazi ekstrakt kafe.
Redovno pijenje kafe može pomoći da tijelo efikasnije troši energiju, a samim tim i da se lakše riješite viška kilograma.
Naravno, ovaj efekat nestaje ako kafa postane “bomba” od mlijeka, šlaga i karamele, kakve se često služe u kafićima. Crna kafa ima svega 2 do 12 kalorija po šoljici, dok kalorični napici mogu dostići i više stotina kalorija.
Jetra diše lakše uz kafu
Jetra je naš najveći organ za detoksikaciju, a kafa joj, prema brojnim studijama, može biti najbolji saveznik. Naučnici su dokazali da kafa smanjuje rizik od bezalkoholne masne bolesti jetre (NAFLD), kao i od razvoja ciroze i raka jetre.
Ključnu ulogu ima paraksantin – metabolit kofeina – koji usporava nakupljanje ožiljnog tkiva u jetri. To znači da kafa ne samo da štiti jetru od oštećenja, već može usporiti napredovanje već postojećih bolesti. I ovdje vrijedi pravilo: najbolja je crna kafa bez dodataka.
Osmijeh bez karijesa
Možda zvuči iznenađujuće, ali kafa bez šećera može smanjiti rizik od karijesa. Spojevi u kafi imaju antibakterijska svojstva i smanjuju broj štetnih bakterija u ustima. Time se smanjuje mogućnost nastanka zubnog plaka i propadanja zuba.
Naravno, ovo se odnosi samo na čistu kafu – dodaci poput šećera i sirupa imaju upravo suprotan efekt, jer hrane bakterije i povećavaju rizik od kvarenja zuba.
Krvni pritisak – tanka linija između koristi i štete
Kada je riječ o krvnom pritisku, kafa može biti dvosjekli mač. Umjerene količine mogu ga sniziti i poboljšati cirkulaciju, ali pretjerana konzumacija kod osjetljivih osoba dovodi do nervoze, lupanja srca i naglog porasta pritiska. Stručnjaci savjetuju da osobe koje pate od hipertenzije ne prelaze dvije šoljice dnevno, i da obavezno prate reakciju organizma.
Kada kafa ne prija?
Iako je većini ljudi dobrodošla, postoje i oni kojima kafa stvara probavne smetnje. Neki će nakon šoljice osjetiti nadutost, grčeve, gasove, pa čak i dijareju. Kod drugih se može javiti zatvor. Sve zavisi od osjetljivosti probavnog sistema, pa se takvim osobama savjetuje da ograniče unos ili da kafu zamijene čajem.
Gdje najviše griješimo?
Najveća greška je pretvaranje kafe u desert. Latte, frape ili “specijalne” kafe sa šlagom, čokoladom i sirupom imaju i po nekoliko stotina kalorija – više nego cijeli obrok. Takvi napici ne samo da poništavaju zdravstvene koristi kafe, već doprinose debljanju i problemima sa šećerom u krvi. Dakle, ako želite zdravlje, ostanite vjerni jednostavnoj crnoj kafi, eventualno uz malo mlijeka.
Koliko kafa je dovoljno?
Preporuka većine stručnjaka je tri do četiri šoljice dnevno za zdrave odrasle osobe. To je količina koja pruža maksimalne zdravstvene koristi, a istovremeno izbjegava nuspojave. Važno je naglasiti da kofein ostaje u organizmu satima, pa ispijanje kafe kasno uvečer može poremetiti san. Zato je najbolje posljednju šoljicu popiti najkasnije šest sati prije spavanja.
Kafa je napitak koji može čuvati srce, pomagati mozgu, štititi jetru i olakšati mršavljenje. Pored toga, može uljepšati osmijeh i regulirati krvni pritisak. Međutim, sve te koristi vrijede samo ako je pijete u svom najjednostavnijem obliku – crnu, bez šećera i nepotrebnih dodataka.
U vremenu kada smo bombardirani brzom hranom, energetskim pićima i rafiniranim šećerima, kafa može biti mali saveznik zdravlja. Zato sljedeći put kada posegnete za šoljicom, sjetite se da taj mirisni napitak u sebi krije moćniji lijek nego što ste mislili – pod uvjetom da ga ne pokvarite nepotrebnim dodacima.
