Mnogi ljudi imaju naviku upotrebljavati riječi kao što su “stara” ili “u godinama” kad se govori o ženama koje su navršile 50 godina. No, postavlja se pitanje – je li to uistinu prikladno i korektno? Jezik koji koristimo može značajno utjecati na način kako percipiramo ljude i njihov identitet. Kad osobu nazovemo “starom”, često stvaramo barijeru između percepcije mladosti i vitalnosti, te percipiranog starenja, što nije nužno povezano s fizičkim ili psihološkim stanjem.
Za mnoge žene 50-te godine donose brojne promjene, ali i razdoblje osobnog rasta, ostvarivanja ciljeva i dubljeg razumijevanja života. Termin “stara” implicira ograničenja, propadanje i gubitak vrijednosti, što nije pravedno prema ženama koje u ovoj dobi proživljavaju puninu života. Ova dob donosi zrelost, mudrost i iskustvo – sve osobine koje su vrijedne poštovanja i divljenja.
Stereotipi i društvene norme
Jedan od glavnih problema leži u društvenim normama i stereotipima vezanim uz žensku dob. Dok se stariji muškarci često percipiraju kao “zreli” ili “ugledni”, za žene iste dobi često se koristi pojam “stara”. Ovaj dvostruki standard može biti obeshrabrujući i demotivirajući za žene. Stereotipi koji povezuju žensku dob s manje poželjnom pojavom ili smanjenom sposobnošću direktno utječu na njihovo samopouzdanje i percepciju vlastite vrijednosti.
Takvi izrazi često dolaze iz ukorijenjenih uvjerenja koja su bila prisutna generacijama unazad. Nažalost, ti izrazi i dalje opstaju, čak i u modernom društvu, unatoč napretku u prepoznavanju jednakosti i poštovanja između spolova. Takvo korištenje jezika može žene u 50-im godinama potaknuti na osjećaj manje vrijednosti ili da su prošle svoje “najbolje godine,” što je netočno.
Promjena percepcije
Da bi se promijenila percepcija, potrebno je promijeniti način na koji govorimo o ženama koje su napunile 50 godina. Kada ih nazivamo “zrelim”, “iskusnim” ili “samouvjerenim,” odajemo priznanje njihovoj mudrosti i životnim postignućima. To također potiče pozitivnu sliku starenja i doprinosi mentalnom zdravlju žena koje se približavaju ovoj životnoj fazi. Pozitivniji izrazi također mogu motivirati društvo da prihvati koncept aktivnog starenja, što omogućuje ženama da se osjećaju ponosno na svoje godine i postignuća, umjesto da se osjećaju stigmatizirano.
Znanstvena istraživanja potvrđuju da pozitivna percepcija starosti može značajno utjecati na kvalitetu života. Kada žene percipiraju starenje na pozitivan način, manja je vjerojatnost da će doživjeti negativne psihološke učinke, poput depresije ili anksioznosti.
Pogled na starost u drugim kulturama
Interesantno je napomenuti da mnoge kulture širom svijeta starije osobe vide kao izvor mudrosti i poštovanja. Primjerice, u azijskim kulturama starost se povezuje s mudrošću, a starije žene su stupovi obitelji i zajednice. U takvim kulturama, žene u 50-im godinama doživljavaju se kao one koje su dosegnule vrhunac životnog iskustva, i samim time zaslužuju iznimno poštovanje. Takav pristup mogao bi biti inspiracija za promjenu percepcije i u zapadnom društvu.
Je li u redu nazivati ženu “starom” kada napuni 50 godina? Odgovor ovisi o načinu na koji definiramo starost i uvažavamo ljudsku vrijednost u svim životnim razdobljima. Ovaj način govora često je posljedica uvriježenih stereotipa koji povezuju žensku vrijednost s mladolikim izgledom, a ne s njenim iskustvom, mudrošću i osobnim postignućima. Korištenje izraza koji odražavaju poštovanje može pomoći u razbijanju tih stereotipa i promicanju pozitivnijeg stava prema starenju.
Zrelost i starost nisu sinonimi za gubitak vrijednosti. Naprotiv, oni nose ljepotu iskustva, snage i mudrosti. Nazivati ženu “starom” samo zato što je napunila 50 godina može biti površno i neodgovorno. Umjesto toga, odajmo priznanje ženama za sve ono što jesu i sve ono što su postigle, bez obzira na godine.
