Svake godine, krajem listopada, dolazi trenutak kada se satovi pomiču unatrag, a mi ulazimo u razdoblje takozvanog zimskog računanja vremena.
Iako se mnogima čini kao sitnica, ova promjena ima svoje prednosti i nedostatke, utječe na naše zdravlje i svakodnevne navike, a često izaziva i brojna pitanja – od onog kada točno pomičemo sat, do toga kako se najlakše prilagoditi.
U 2025. godini, prelazak na zimsko računanje vremena dogodit će se u nedjelju, 26. listopada, i to u 3:00 sata ujutro, kada će se kazaljke pomaknuti jedan sat unatrag, dakle na 2:00 sata.
Drugim riječima, tu noć ćemo “dobiti” jedan sat sna. No, koliko god to zvučalo dobro, ovaj prijelaz ne prolazi uvijek glatko za sve ljude.
Zašto se pomiče sat?
Ideja o pomicanju sata javila se još u 18. stoljeću, a službeno se počela provoditi u 20. stoljeću kako bi se uštedjela energija i maksimalno iskoristilo dnevno svjetlo.
Tijekom ljetnog računanja vremena dani traju dulje, pa ljudi kasnije pale svjetla i manje troše struju. Zimsko računanje vremena vraća nas na “prirodniji” ritam, gdje se dani brže smrkavaju, a jutra su svjetlija.
Ipak, posljednjih godina sve se češće postavlja pitanje – ima li pomicanje sata više koristi ili štete? Europska unija je čak razmatrala ukidanje ove prakse, no konačna odluka još nije donesena. Dok se to ne dogodi, i dalje ćemo dva puta godišnje mijenjati vrijeme na satu.
Kada se pomiče sat?
Kao što smo spomenuli, 26. listopada 2025. godine u 3:00 sata ujutro, satovi će se pomaknuti unatrag na 2:00 sata.
- Digitalni uređaji poput mobitela, računala i pametnih satova automatski će ažurirati vrijeme.
- Analogni satovi na zidovima, ručni satovi ili kućanski aparati morat će se ručno podesiti.
Ova promjena uvijek se događa u noći sa subote na nedjelju, kako bi što manje utjecala na radne obveze, poslovne procese i promet.
Prednosti zimskog računanja vremena
Iako mnogi negoduju zbog kratkih dana i ranog mraka, prelazak na zimsko računanje vremena ima i određene prednosti:
Dodatni sat sna – barem u prvim danima nakon promjene svi osjećamo da smo “dobro profitirali” jer smo spavali sat vremena dulje.
Više dnevnog svjetla ujutro – za one koji rano ustaju, posebno djecu na putu u školu ili ljude koji idu na posao, jutra su svjetlija i sigurnija.
Prilagodba biološkom ritmu – zimsko vrijeme je bliže prirodnom kretanju sunca, pa se tijelo lakše usklađuje s ciklusima svjetla i tame.
Negativne posljedice promjene sata
Nažalost, pomicanje sata nije bezopasno. Istraživanja pokazuju da prelazak na zimsko računanje vremena može donijeti brojne poteškoće:
Poremećaj spavanja – iako dobijemo sat više, naš biološki sat se mora prilagoditi novom ritmu. Nekima je za to dovoljno par dana, dok drugi trebaju i do dva tjedna.
Umor i razdražljivost – manjak energije, promjene raspoloženja i poteškoće s koncentracijom česti su u prvim danima nakon promjene.
Rizik od nesreća – statistike pokazuju da se povećava broj prometnih nesreća jer vozači sporije reagiraju, a dani su kraći i tamniji.
Utjecaj na zdravlje – istraživanja su povezala promjenu sata s povećanim rizikom od srčanih udara, moždanih udara i pogoršanja kroničnih bolesti, jer nagla promjena utječe na cirkadijalni ritam.
Savjeti za lakšu prilagodbu
Liječnici i stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih, ali učinkovitih trikova kako bi prijelaz na zimsko računanje vremena bio što bezbolniji:
Održavajte rutinu spavanja – ne ostajte budni duže nego inače. Redovito lijeganje i buđenje pomoći će tijelu da se brže navikne.
Jutarnje svjetlo – izađite van što ranije tijekom dana. Prirodno svjetlo šalje jasne poruke mozgu i pomaže u usklađivanju unutarnjeg sata.
Tjelesna aktivnost – šetnja, lagano trčanje ili vježbe mogu podići razinu energije i smanjiti umor.
Izbjegavajte kasnu večeru i kofein – teška hrana i stimulansi poput kave ili energetskih napitaka mogu dodatno poremetiti san.
Postupna prilagodba – nekoliko dana prije pomicanja sata pokušajte ići u krevet i ustajati 10–15 minuta kasnije. Tako će šok za tijelo biti manji.
Kako promjena sata utječe na psihičko zdravlje?
Osim fizičkih posljedica, mnogi osjećaju i psihičke promjene. Jesen i zima ionako donose manje sunca i kraće dane, što može izazvati sezonsku depresiju ili osjećaj bezvoljnosti. Kod osjetljivijih osoba promjena sata može biti “okidač” za anksioznost ili pad raspoloženja.
Stručnjaci savjetuju da se u tim trenucima više posvetimo sebi – šetnjama, druženjima, hobijima i aktivnostima koje nas vesele. Tako ćemo lakše prevladati tamnije dane i sačuvati dobro raspoloženje.
Hoće li se praksa ukinuti?
Već nekoliko godina u Europskoj uniji traje rasprava o ukidanju pomicanja sata. Brojne zemlje i stručnjaci tvrde da koristi od ove prakse više ne nadmašuju štete. Moderni načini života, umjetna rasvjeta i fleksibilno radno vrijeme učinili su energetsku uštedu gotovo beznačajnom.
No, ukidanje zahtijeva dogovor svih članica EU jer bi kaos nastao kada bi svaka država zasebno odlučila zadržati ljetno ili zimsko vrijeme. Do tada, pomicanje sata i dalje ostaje na snazi.
Prelazak na zimsko računanje vremena nije samo tehničko pitanje podešavanja satova, već i izazov za naše tijelo i svakodnevnicu. Iako dobijemo sat više sna i svjetlija jutra, suočavamo se s kraćim danima, brzim mrakom i mogućim zdravstvenim tegobama.
Uz malo pažnje i pridržavanje jednostavnih savjeta – od redovnog sna, jutarnje šetnje na svježem zraku do izbjegavanja kasnih obroka – prilagodba može biti mnogo lakša.
Bilo da se veselimo dodatnom satu odmora ili žalimo za dugim ljetnim večerima, jedno je sigurno: u noći s 25. na 26. listopada 2025. ponovno ćemo vratiti kazaljke unatrag i zakoračiti u zimsko računanje vremena.
