U medicini se pojam stresa šire počinje koristiti 50-tih godina dvadesetog stoljeća, nakon šire popularizacije rezultata istraživanja Hansa Selyea, kanadskog endokrinologa, koja su potvrdila pretpostavku da stres ima značajan uticaj na endokrinološkei imunološke funkcije organizma. Tek sredinom prošlog stoljeća javlja se pojam psihološkog stresa.
Za razliku od fiziološkog stresa kod kojeg su reakcije organizma izravne reakcije na vanjske podražaje,kod psihološkog stresa reakcije se javljaju nakon psihološkog vrednovanja ugroženosti, dakle procjene okolne prijetnje za pojedinca.
Stres je stanje poremećene fiziološke, psihološke i socijalne ravnoteže pojedinca, izazvano individualnom procjenom fizičke, psihičke ili socijalne ugroženosti njega samog ili njemu bliske osobe.
Najnovije studije pokazuju da odgovori stresa ne moraju da se javljaju samo ljudima koji su u krizi. Simptome stresa možete dobiti i samo gledajući drugu osobu da je pod stresom, čak i na ekranu. Ovaj fenomen se naziva empatijski stres.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji stres je trenutno najveća zdravstvena prijetnja svijetu. Oni ukazuju na mentalne poremećaje koje izaziva stres od povišenog tlaka, dijabetesa do srčanih problema.
Stres loše utiče na žene kada treba da zatrudne otežavajući im to, i stvara stalne glavobolje. On takođe utiče na poremećaj rasta, kožu i jedan je od glavnih uzročnika sistemskih bolesti poput raka. Prekomjerni stres, prema prognozi Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), u svijetu će u narednih deset godina prouzrokovati najviše zdravstvenih problema.
Koliko ćete biti uspješni u borbi protiv ove najprominentnije bolesti sutrašnjice najviše ovisi o vašem stavu i načinu na koji percipirate događaje u svakodnevnom životu.
Naše tijelo je izuzetno složena mašina koje reagira ne samo na vanjske promjene, nego i na one unutarnje. Dr. Susan Babel, psihologinja specijalistica za depresiju, predlaže jednu vrlo interesantnu teoriju u vezi signala našeg tijela. Ova psihologinja smatra nelagodu i bol signalima anksioznosti: tajni strahovi, nerješeni problemi. Kronični bol je simptom stresa i emocionalnih problema, posebno kada nema fizičkih povreda.
Glava: previše stresa je uzrok svake glavobolje. To se može dogoditi zbog brige o mogućim neuspjesima, sitnicama ili zbog stalne žurbe. Izdvojite malo vremena za sebe svaki dan. Opustite se i ne brinite ni o čemu neko vrijeme. Jednostavno uzmite predah i ne osjećajte krivnju zbog toga. Vaša produktivnost će biti pojačana zahvaljujući vremenu provedenom u miru i tišini. I nećete više patiti od glavobolja.
Vrat: bol u vratu označava teret nezadovoljstva prema drugim ljudima i nezadovoljstvo sopstvenom nesavršenošću. Vrat nas boli kad ne možemo oprostiti nekome ili sebi. Promijenite svoj stav prema sebi i drugima. Ljudi vas ne žele povrjeđivati većinu vremena. I ne morate ispunjavati svoja stroga očekivanja. Polako, naučite oprostiti. Također je vrlo važno misliti o stvarima koje volite.
Ramena: bol u ramenima je uzrokovan emocionalnim opterećenjima i stalnim pritiskom. Možda neko stvarno vrši pritisak na vas. Ili možda ne možete donijeti važnu odluku i onda počinjete nositi taj teret. Pokušajte podijeliti teret s bliskim prijateljem – osjećat ćete se lakše. Čak i ako samo razgovarate o svojim brigama, nećete se morati nositi sa teškoćama sami. A možda će to pomoći da pronađete jednostavno rješenje za vaš problem.
Gornji dio leđa: nedostatak emocionalne podrške i bliskih ljudi oko nas mogu se manifestirati kao bol u gornjem dijelu leđa. Ovo se dešava kada se nesvjesno osjećamo nevoljeno i necijenjeno. Komunicirajte s više različitih ljudi. Nemojte se fokusirati na sebe – budite otvoreni i prijateljski. Upoznajte nove ljude, idite na sastanke. I najvažnije, ne zadržavajte osjećaje.
Donji dio leđa: ako imamo bilo kakve finansijske brige, donji dio leđa nas može boljeti. Možda smo potajno opsjednuti idejom živjeti bogat život, ili nas možda ljudi oko nas zabrinjavaju novcem čitavo vrijeme. Novac nam ne može kupiti sreću. Možda zvuči kao kliše, ali je istina. Zato, prestanite brinuti! Najbolje stvari u životu su besplatne. Radite ono što volite a to će donijeti ne samo radost nego i zaradu.
Laktovi: bol u laktu označava nedostatak fleksibilnosti i nespremnosti na kompromis. Vjerojatno odoljevamo nekim važnim promjenama koje se mogu pojaviti u našem životu, ili se podsvjesno plašimo nečeg novog. Ponekad pomislimo da je život težak i kompliciran. Ali se samo tako čini. Možda samo činimo da stvari izgledaju komplicirano. Budite fleksibilni, i ne trošite svoju energiju na borbu protiv stvari na koje niste mogli uticati.
Ruke: bol u rukama znači da je nekome jako potreban prijatelj, da se odmori i da razgovara s dobrim ljudima. Ako vas bole ruke, bolje je za vas da izađete iz svoje čahure. Pokušajte steći nove prijatleje. Otiđite na ručak sa svojim kolegama. Kupiti ulaznice za neki sportski događaj ili otiđite na koncert. Pokušajte se osjećati kao dio gomile. Ne ustručavajte se razgovarati s novim ljudima jer nikad ne znate gdje možete pronaći dobrog prijatelja.
Kukovi: ljudi koji su navikli na udobnost i vole živjeti predvidljiv život možda pate od bolova u kukovima. Strah od promjene i donošenja velikih odluka i nespremnost da se unese nešto novo u život su uzroci bolova u kukovima. Ne opirite se prirodnom toku života. Život je kretanje. Mijenja se, i stoga je interesantan. Razmišljajte o svim životnim promjenama kao uzbudljivim avanturama. I ne odlažite važne odluke.
Koljena: veliki ego je vjerojatno uzork bolova u koljenima. Koljena nas mogu boljeti ako mislimo previše o sebi a ne brinemo o drugima. Također, bolovi su tu kad smo potpuno sigurni da se svijet vrti samo oko nas. Pogledajte okolo-niste jedina osoba u svemiru. Budite pažljivi prema drugima. Poslušajte svog prijatelja, pomozite svojoj majci, pokrijte kolegu na poslu. Pomozite češće ljudima. Također, možete provesti neko vrijeme volontirajući.
Nožni listovi: bol u listu noge je znak emocionalne napetosti. Posesivnost, konstantna briga o vezi i ludačka ljubomora su uzroci. Važno je naučiti vjerovati vašoj drugoj polovici. Opustite se i prestanite kontrolirati svog partnera. Vrijeme je da ostavite iza sebe sve što vas muči ili vas izluđuje.
Gležnjevi: bol u gležnjevima može značiti da smo zaboravili na sebe i da nam je potrebno više zadovoljstva u životu. Možda nam posao uzima dosta vremena, ili ne shvaćamo naše potrebe ozbiljno i uvijek stavljamo svoje snove na čekanje. Vrijeme je da udovoljite sebi. Kupite skupe stvari, dobro se naspavajte, probajte ukusne poslastice. Zaboravite na posao neko vrijeme i razmišljate o romantičnoj vezi, naprimjer. Ili planirajte putovanje iz snova.
Stopala: apatija može biti uzrok bola u stopalima. To je kao da naše tijelo odbija da se kreće naprijed. Kao da se bojimo života i ne vidimo smisao kretanja naprijed. Kada podsvjesno mislimo da sve ide naopako i da je cijeli naš život veliki promašaj, stopala bole. Naučite da obratite pozornost na male radosti života. Pogledajte kako su svijet i ljudi u njemu lijepi! Uživajte u različitim okusima, zvukovima, vjetru i suncu. Usvojite paperjastog ljubimca, ili probajte s novim hobijem. Ispunite svoj život interesantnim stvarima. Zaboravite sve loše uspomene i smijte se više. Pronađite nešto što vas usrećuje svaki dan.
Dr. Susan Babel daje jednostavan zaključak: volite sebe i oprostite sebi. Pokušajte ne biti zlopamtilo. Komunicirajte više, smijte se (jer vam osmijeh tako dobro pristaje) i ostanite zdravi!
Stres je nesposobnost organizma da pronađe rješenje za problem. Treba razlikovati akutni stres i kronični stres. Često se dešava da ljudi dobiju infarkt upravo u stanju šoka-prevelike tuge ili čak prevelike sreće. Kod nas u BiH prisutan je kod većine ljudi kronični stres povezan sa egzistencijalnim problemima, koji se dugi niz godina ne rješavaju i na kraju uzrokuju depresiju, objašnjava mr. dr. Adnan Delić.
Stres je kompleksan pojam koji uključuje u sebe strah, strepnju, tugu, brigu, što podrazumijeva da organizam da bi se obranio luči previše raznih hormona koji negativno utiču na stanje kardivaskularnog sistema i rada svih žlijezda sa unutarnjim lučenjem koje kontroliraju rad svih organa. Čovjek pod stresom je kao zategnuta struna koja svaki čas može da pukne. Osoba pod stresom podložnija je i prehladama, virusima, bakterijskim infekcijama, povredama, što je također svojevrstan stres za organizam i čovjek se tada vrti u začaranom krugu.
