Konoplja (Canabis sativa) po mnogima je biljka koju je Bog stvorio kako bi čovjeku služila za sve – kao hrana, lijek, miris, pogonsko gorivo, građevni i odjevni materijal, stočna hrana, za razne industrijske proizvode…
Od svih 300 000 vrsta biljaka na Zemlji, niti jedan drugi biljni izvor se ne može usporediti sa hranidbenim vrijednostima kanabisova sjemena u obliku koji je najprirodniji za probavu. Mnogi vjeruju bi glad u svijetu bila potpuno iskorijenjena kada bi se uzgoj konoplje mogao obavljati slobodno.
Povijest
Postoji i vjerovanje da je biljka izvanzemaljskog porijekla, jer je jedina biljka na Zemlji koja se pokazuje u dva vidljiva spola – kao muška i ženska konoplja. Kod svih ostalih biljaka spol se mora otkriti analizom kromosoma.
Također se smatra se da je upravo Canabis Sativa glavni sastojak nektarskog napitka polubogova opisanog u drevnim Vedama, eliksira zvanog soma.
Konoplju su svakako uzgajali u Egiptu prije 6000 godina, kao i u drevnoj Kini, odakle i potiče najstariji zapis o njenoj preradi. Prvi usjev koji je čovjek uopće počeo uzgajati u mnogim državama svijeta – bila je konoplja.
Konoplja se izgleda spominje i u Bibliji: “Posijat ću za njih biljku o kojoj će se nadaleko čuti, i neće više biti gladi na ispošćenoj zemlji”. (Jezekija 34/29).
Renesansa uzgoja konoplje u USA
Uzgajanje konoplje kao i njena prerada nekada je bio jedan od najunosnijih poslova širom svijeta, posebno u SAD. Konoplja je nazivana “usjev od milijardu dolara”. To je bilo vrijeme kada se prodajom konoplje od jedne žetve moglo zaraditi preko milijarda dolara i to često u gotovini. Konoplja je sve do 20. stoljeća bila najisplativiji usjev na tržištu. U Americi je proizvodnja konoplje dostigla vrhunac 1850. u Kentucky-ju, kada je proizvedeno 40 000 tona.
Od 1631. do 1800. zakonsko sredstvo plaćanja poreza u Americi bila je isporuka konoplje. Koliko je konoplja bila važna za državu pokazuje i podatak da su svi oni koji su odbijali uzgajati konoplju u 17. i u 18. stoljeću dolazili pod udar zakona i oporezivani su dodatno. U Virginiji se za izbjegavanje plaćanja ovog poreza išlo i u zatvor. Onima koji su uzgajali konoplju država Virginija je davala posebne poticaje.
George Washington, Thomas Jefferson i mnogi drugi predsjednici USA bavili su se uzgajanjam konoplje. Jefferson je čak krijumčario sjeme konoplje iz Kine u Francusku, a zatim u Ameriku. Jefferson je prvi patentirao specijalno konstruiranu mlatilicu za konoplju kojom se razdvajala drška od korisne mase i vlakana, i to mnogo brže nego što je to ručno rađeno močenjem.
Benjamin Franklin je bio vlasnik jedne od prvih tvornica za preradu konoplje u Americi.
Novinar i publicista, Dag Jurci, koji je sakupio mnoge od ovih zanimljivih podataka o konoplji tvrdi i da je rat 1812. vođen zbog konoplje, jer je Napoleon želio presjeći izvoz konoplje iz Rusije u Englesku. Zašto je Englezima bila toliko potrebna konoplja? Prije svega, zbog potreba mornarice. Tih godina, 90 % svih brodskih veziva i jedara napravljeno je od kanabisa, a Engleska bez brodova bila bi za Napoleona lak plijen.
A sada se osvrnimo na superiornost konoplje…
Superiornost konoplje
Prva Biblija, geografske mape, pomorske karte, zastave, prvi nacrt američke Deklaracije o nezavisnosti i američki ustav bili su na papiru ili platnu od konoplje. Punih 150 godina Britanska enciklopedija se tiskala na papiru od konoplje. Zapravo sve školske knjige do 1880. bile su tiskane na papiru od konoplje.
Slike Rembrandta, Tomasa Gainsborougha, Van Gogha kao i mnogih drugih slikara bile su napravljene najčešće na platnu od kanabisa.
Konoplja ima kvalitetnije vlakno od drveta. Daleko manje nagrizajućih kemikalija je potrebno da bi se papir napravio od konoplje nego od drveta. Papir od konoplje ne žuti i vrlo je trajan. Biljka raste brzo i sazrijeva u jednoj sezoni, dok je drveću potrebno više godina.
Godine 1916. američka vlada je izračunala da će do 1940. sav papir moći raditi se od konoplje i da više neće biti potrebno sjeći drveće. Ista vladina studija je pokazala da se od jednog jutra zasijanog konopljom dobije sirovine za papir koliko od 4,1 jutra zasijanog drvetom. “Uzgajanje i proizvodnja konoplje ne ugrožava prirodnu okolinu”, zapisano je u američkom biltenu br. 404 koji izdaje američko ministarstvo za poljoprivredu.
Ako bi se svi plastični proizvodi, umjesto od naftnih derivata, radili pomoću cijeđenja ulja iz konoplje, prirodno bi se razgrađivali. Trebalo bi ih samo nakon upotrebe smrviti. Plastika od naftnih derivata se ne razgrađuje.
Današnja plastika od nafte zato teško zagađuje okolinu, ali ekologija se očigledno ne uklapa u biznis naftne oligarhije.
Kvalitetne boje i lakovi rađeni su od ulja konoplje sve do 1937. Čak 58 000 tona konopljinog sjemena korišteno je u SAD za proizvodnju boja do 1935. godine.
Lijekovi od konoplje su godinama bili podržavani od Američke Medicinske Asocijacije. Danas se kanabis kao lijek daje samo malom broju ljudi, dok je većina natjerana da koristi razne druge kemikalije. Ipak, samo je konoplja pouzdano blagotvorna za ljudsko tijelo.
Početak lažne propagande
Zbog lobiranja naftne i farmaceutske oligarhije kojima uzgoj konoplje nije nikako išao u prilog kao ni njemu samome koji je upravo uložio u tone i tone drva za papir za svoje tiskovine, poznati američki mogul i nakladnik William Hearst je tokom 1934. do 1937. naručio od svojih urednika više „prikladnih“ tekstova o opasnoj biljci – marihuani. Riječ “marijuana” uzeli su iz meksičkog slenga sa namjerom da sa njom upoznaju širu javnost. Morali su izmisliti neko ime, jer sve ono loše i zastrašujuće što su planirali dovesti u vezu sa ovom biljkom, nikako se ne bi moglo povezati sa konopljom u to vrijeme. Kao kada bi danas za kamilicu ili lipu tvrdili da su teške halucinogene droge.
Izmišljeni novinski članci tako su teško klevetali Meksikance, Afroamerikance, jazz muzičare i sve druge koji su navodno koristili opojnu travu – marihuanu. Posebno je na meti bio New Orleans, gde se pušenje marihuane navodno obilato upražnjavalo među crnačkim većinskim stanovništvom.
Čitaoci su zatim “upoznavani” sa pogubnim utjecajem marihuane na ljudsku psihu. Ona je navodno bila uzrok mnogih nerazjašnjenih prometnih nesreća, ubojstava i samoubojstava, i uzrok nemorala mnogih mladih žena.
Tako, u rujnu 1937. najkorisniji poznati usjev na svijetu postao je opasna opojna droga – marihuana.
Bio je to veliki dobitak za privatni korporativni biznis i ogroman gubitak za američki narod i državu.
Kada je Američko Medicinsko Udruženje shvatilo da je marihuana u stvari pasivna konoplja koju su koristili kao lijek preko stotinu godina ( i zbog njene psihoaktivne komponente Delta-9-tetrahydrocannabinol ) bilo je previše kasno. Dr James Woodward, ljekar i advokat, izjavio je tek kasnije pred Kongresom ( kada je traženo da se zakon ukine ) da je samo to bio razlog što se Asocijacija nije založila protiv donošenje tog zakona.
Zapravo samo nekoliko ljudi u SAD, u to vrijeme, shvatilo je prijevaru. Postojao je strah od marihuane koji su Hearstovi mediji posijali.
Zakon je oporezivao stotinu dolara na jednu uncu konoplje te oporezivao bilo kakvu komercijalnu prodaju, što je konoplju brzo učinilo nekompetitivnom na tržištu.
Sva konoplja, koja je bila u Americi neophodna, morala se uvoziti.
Parlament odlučuje o potrebi korporativnog biznisa
Kada je uvoz 1942. zbog Drugog svjetskog rata potpuno stao, američka vlada je tražila ukidanje zakona. I ne samo to. Krenula je žestoka kampanja ministarstva za poljoprivredu koje je tražilo od američkih farmera da što više siju konoplju. Tada je skovana parola: “Konoplja za pobjedu!” Ista vlada koja je prije samo pet godina oporezivala konoplju kao opasnu drogu, sada je pozivala farmere da posade 350 000 jutara sa konopljom. Izgrađena je i 71 farma za njenu obradu.
Čim je rat završen, pozicija konoplje je igrama u Parlamentu, preko korumpiranih političara u “najdemokratskijoj državi na svijetu”, ponovo vraćena tamo gdje je odgovaralo moćnoj naftnoj oligarhiji, koja je iz rata izašla još bogatija. Konoplja je ponovo postala marihuana – demonsko sjeme i ponovo je tražen zakon o njenom oporezivanju.
Isti čovjek iz Federalnog biroa za narkotike, Anslinger, opet je pred Kongresom svjedočio o opasnoj marihuani. Ovog puta je, međutim, rekao sve suprotno od ranije tvrdnje: tih godina kada se SAD spremala na rat u Koreji i kasnije u Vijetnamu, marihuana je, po njegovom svjedočenju, bila vrlo opasna jer je “mogla toliko umrtviti vojnike da izgube svaku volju za borbom”.
Već 2. studenog 1951. kroz Kongres je prošao takozvani Boggsov zakon koji je povećao kazne za sva kršenja zakona u ograničenju uzgajanja konoplje. Zatvori su počeli puniti se prekršiocima, posebno su na meti bili mladi koji su pušili konoplju.
Propaganda je nastavila raditi svoj posao pa je pušenje konoplje i njena štetnost morala biti što više urezana u svijest mladih. Kao podloga idealan je bio rock and roll pa su i neke velike zvijezde rock scene od droge morale umrijeti…
Još nekoliko važnih činjenica…
Proizvodnja konoplje opala je za 80 % i čitava planeta od tada mora “gutati” ogromne količine petrokemijskih otpadnih toksina koje ne može nikako “svariti”.
Pored ogromne količine plastičnog smeća i toksičnih plinova, Zemlji se onemogućuje i disati, jer se ogromna šumska prostranstva krče da bi se drvo prerađivalo u papir. Pri ovoj obradi drveta potrebno koristiti i jake toksične kiseline ( što sa konopljom nije slučaj ).
A sve se može lako nadoknaditi ukoliko bi se slobodno koristila konoplja.
Njena prirodna biomasa bi mogla praktično nadoknaditi sve energetske potrebe koje se danas zadovoljavaju naftom.
Kora konoplje ima najduža i najčvršća vlakna od svih biljaka. Od tih vlakana mogu se izgraditi svi građevni materijali, uključujui lesonit, materijale za pokrivanje krovova, materijale za podove, zidne ploče, brtvila, oplatu, boje, ivericu, žbuku, šperploču, armirani beton, izolaciju, cigle i biorazgradive plastične kompozite koji su čvršči od čelika.
Ekološki održiva konoplja ne zahtijeva nikakve herbicide i pesticide kod uzgoja. Stvara humus, čisti tlo od teških minerala i upija enormne količine ugljika iz atmosfere. Konoplja može dati 250 više vlakana od pamuka i uz manju potrošnju vode te 600 posto više vlakana od lana na istoj površini.
Anatomija stabiljke konoplje presudna je za njenu kvalitetu. Kada bi upotreba svih fosilnih goriva i njihovih derivata, kao i korištenje drveta za papir i građevni materijal kako bi se spasio planet i uništio efekt staklenika te uništavanje šuma, postojao bi samo jedan godišnje obnovljiv prirodan izvor sposoban za davanje ukupne većine svjetskog papira i tekstila uz istovremeno smanjenje zagađenja, obnovu tla i čišćenje atmosfere.
Ako sve praktične primjene nisu dovoljne da nas uvjere u korist konoplje, onda bi nas prehrambena vrijednost konopljinih sjemenki trebala uvjeriti. Njeno sjeme dokazano sadrži jedan od najvećih izvora proteina u prirodi. Konoplja sadrži vrstu masnih kiselina koje potpuno čiste tijelo od kolesterola. Ove masne kiseline ne nalaze se više nigdje u prirodi.
Nutricionistička istraživanja konopljinih sjemenki dala su neka od najizvanrednijih otkrića. Konopljine sjemenke nemaju premca u hranjivosti. One sadrže, antioksidanse, bjelančevine, karotene, fitosterole, fosfolipide, kao i brojne minerale, uključujući kalcij, magnezij, sumpor i željezo, cink i fosfor!
Izvor su vrijednih bjelančevina i sadrže svih 20 poznatih aminokiselina, uključujući devet esencijalnih aminokiselina. Sadrže vitamine A / beta-karoten, B1,B2,B3,B6,C,D,E ( prirodni antioksidant! ), svi u lako probavljivom obliku.
Ulje konopljinog sjemena izuzetno je bogato esencijalnim masnim kiselinama (EMK). Ono je najuravnoteženije prirodno ulje za ljudsku prehranu. To ulje može pokriti sve naše potrebe, za esencijalnim masnim kiselinama, kroz čitav život, zahvaljujući svom uravnoteženom sadržaju od 80 posto EMK. Njegovih 10 posto zasićenih masnih kiselina pruža energiju, dok 80 posto EMK, prvenstveno služe kao građevni blokovi stanica, te za proizvodnju hormona.
Izvor: atma
