Naizgled bezazlena situacija – gost u restoranu koji spontano pruži ruku i pomogne konobaru da pokupi tanjire – zapravo otkriva mnogo više nego što se čini na prvi pogled.
Psihologija ponašanja u svakodnevnim situacijama poput ove može nam otkriti karakterne osobine osobe, njezin pogled na društvene odnose, pa čak i način na koji promatra hijerarhiju i međuljudsku ravnotežu.
1. Visoka emocionalna inteligencija i empatija
Kada gost ustane i pomogne konobaru, to nije samo čin fizičke pomoći, nego i emocionalne povezanosti. Psiholozi smatraju da ovakvo ponašanje ukazuje na visok stupanj empatije. Osoba prepoznaje da je konobaru teško nositi više tanjura, možda vidi da je gužva u restoranu, i želi olakšati situaciju.
Empatični ljudi često djeluju vođeni osjećajem za druge, ne čekajući da ih se zamoli. To su osobe koje su sposobne zamisliti sebe na mjestu druge osobe i spontano nude pomoć jer razumiju kako bi se one same osjećale u sličnoj situaciji.
2. Odsustvo kompleksa više vrijednosti
U mnogim kulturama, postoji nevidljiva, ali snažna granica između „gosta“ i „osoblja“. Neki ljudi smatraju da pomoć konobaru „nije njihov posao“, jer su platili uslugu. Međutim, gost koji samoinicijativno pomaže briše tu granicu i ponaša se kao ravnopravan sudionik, a ne netko „iznad“ drugoga.
Prema psihološkim istraživanjima, ovakvo ponašanje ukazuje na odsustvo ega i kompleksa više vrijednosti. To su osobe koje ne doživljavaju druge kroz prizmu statusa, već kao ljudska bića s jednakim pravom na poštovanje i dostojanstvo.
3. Navika iz obiteljskog ili skromnog okruženja
Nerijetko osobe koje su odrasle u kućanstvima gdje se zajednički dijelilo kućanske poslove ili gdje su naučeni pomagati drugima, prirodno prenose te navike i u javne situacije. Pomaganje konobaru nije nužno rezultat svjesne odluke, već navike oblikovane tijekom života.
Psiholozi to povezuju s tzv. internaliziranim vrijednostima – kada osoba ne treba poticaj izvana da bi učinila dobro djelo jer to dolazi „iznutra“. Ovo ponašanje često je karakteristično za ljude iz radničkih ili tradicionalnih sredina gdje se cijeni trud i međusobna pomoć.
4. Potreba za povezivanjem i stvaranjem pozitivnog dojma
Postoji i mogućnost da osoba koja pomaže konobaru to čini iz želje da ostavi dobar dojam – bilo na konobara, druge goste, ili osobu s kojom je na večeri. Neki ljudi osjećaju potrebu da ih drugi percipiraju kao ljubazne, pažljive i kulturne. I dok motiv može biti donekle usmjeren prema sebi (tzv. impression management), to ne umanjuje pozitivan učinak djela.
