U današnje vrijeme mnogi ljudi vode računa o zdravlju, pokušavaju izbjegavati loše navike poput pušenja, alkohola, nezdrave prehrane ili fizičke neaktivnosti. Pušenje je s pravom prepoznato kao jedan od najvećih neprijatelja zdravlja – povezano je s bolestima srca, pluća, krvnih žila, ali i brojnim vrstama karcinoma.
Međutim, postoji jedna navika koju mnogi ne smatraju opasnom, a prema riječima stručnjaka – može biti čak i gora od pušenja.
Ta navika je sjedilački način života – odnosno dugotrajno sjedenje.
Sjedenje – tihi ubojica modernog doba
Stručnjaci upozoravaju da mnogi ljudi, iako ne puše, svakodnevno prakticiraju naviku koja ima jednako razorne posljedice na zdravlje kao i cigarete – a ponekad i gore. „Sjedeći način života ubija polako, ali sigurno. Srce, krvne žile, mišići, mozak – sve pati kada ne pokrećemo tijelo“, ističu kardiolozi.
Ljudi danas u prosjeku provedu više od 8 sati dnevno sjedeći – za računalom, u autu, pred televizorom ili za stolom. Kada se tome doda još nekoliko sati provedenih ležeći ili u mirovanju, jasno je da veći dio dana provedemo fizički neaktivni.
Kako točno sjedenje šteti zdravlju?
Dugotrajno sjedenje usporava cirkulaciju, posebno u donjim ekstremitetima. To povećava rizik od stvaranja krvnih ugrušaka, koji mogu dovesti do tromboze ili čak srčanog i moždanog udara. Osim toga, sjedenje negativno utječe na razinu šećera u krvi i inzulinsku osjetljivost, što dugoročno može dovesti do razvoja dijabetesa tipa 2.
Kralježnica trpi zbog nepravilnog držanja, a nedostatak kretanja dovodi do slabljenja mišića i bolova u leđima. Također, kada ne vježbamo redovito, srce postaje slabije jer nema potrebe da se prilagođava naporu. To dugoročno smanjuje njegovu sposobnost da pravilno pumpa krv kroz tijelo.
Studije pokazuju da osobe koje sjede više od šest sati dnevno imaju za 40% veći rizik od prerane smrti u usporedbi s osobama koje sjede manje od tri sata dnevno. Čak i ako vježbate povremeno, to nije dovoljno da poništi štetu koju nanosi svakodnevno višesatno sjedenje.
Gora od cigareta?
Na pitanje može li dugotrajno sjedenje stvarno biti gore od pušenja, kardiolozi odgovaraju: „Da, može.“ Naravno, to ne znači da pušenje nije štetno – dapače, obje navike imaju ozbiljne posljedice. No razlika je u tome što ljudi često nisu ni svjesni koliko je sjedenje opasno jer je „pasivno“, neprimjetno, a i često povezano s radnim obvezama ili odmorom.
Pušači su svjesni da štete svom zdravlju i mnogi se trude prestati. S druge strane, osobe koje ne puše često misle da su zdravije, dok zapravo zanemaruju činjenicu da osam ili više sati dnevno provode u stolici, bez ikakve fizičke aktivnosti.
Što možemo učiniti?
Dobra vijest je da promjena navika ne mora biti drastična. Stručnjaci preporučuju da se svakih 30 do 60 minuta napravi kratka pauza – prošetati po uredu, istegnuti se, popeti se stepenicama. Također, savjetuje se korištenje stajaćih stolova (tzv. “standing desks”), kao i hodanje dok telefoniramo ili čak lagano vježbanje tijekom gledanja televizije.
Redovita tjelovježba – čak i u kraćim intervalima – može značajno smanjiti rizike. Već 20 do 30 minuta brze šetnje dnevno ima veliki učinak na zdravlje srca, pluća i krvnih žila. Ako ne možete svaki dan vježbati, trudite se barem 3-4 puta tjedno biti aktivni.
Također, izbjegavajte vožnju automobilom kad god je to moguće – prošećite do trgovine, posla ili škole. Male promjene čine veliku razliku.
Psihološki aspekt
Osim fizičkih posljedica, sjedilački način života negativno utječe i na mentalno zdravlje. Nedostatak kretanja povezan je s većim rizikom od anksioznosti, depresije i stresa. Kretanje potiče lučenje endorfina, tzv. hormona sreće, koji poboljšavaju raspoloženje i opće psihičko stanje.
Ako mislite da ste sigurni jer ne pušite, razmislite još jednom. Svakodnevno višesatno sjedenje bez fizičke aktivnosti može imati razorne posljedice po vaše zdravlje – možda čak i gore od pušenja. Dobra vijest je da promjena navika ne zahtijeva velika ulaganja ni odricanja – samo malo discipline i svijesti o važnosti kretanja.
Zato, ustanite sada, protegni se, prošećite i počnite ulagati u svoje zdravlje. Jer tijelo koje se ne kreće – brže stari, slabi i obolijeva.
