Autizam, poznat i kao poremećaj iz spektra autizma (PSA), razvojni je poremećaj koji utječe na komunikaciju, ponašanje i socijalnu interakciju. Iako se autizam najčešće dijagnosticira kod djece u dobi između druge i treće godine, sve više istraživanja pokazuje da se prvi simptomi mogu primijetiti već u prvoj godini života.
Rano prepoznavanje znakova autizma ključno je za pravovremenu intervenciju, koja može značajno poboljšati razvojne ishode djeteta.
Što je autizam?
Autizam je spektar, što znači da se može manifestirati u vrlo širokom rasponu simptoma i stupnjeva ozbiljnosti. Neka djeca s autizmom mogu imati blage poteškoće u socijalnoj komunikaciji, dok druga mogu biti potpuno neverbalna i imati ozbiljne poteškoće u svakodnevnom funkcioniranju.
Iako točan uzrok autizma još uvijek nije u potpunosti poznat, kombinacija genetskih i okolišnih čimbenika igra ulogu u njegovom razvoju.
Zašto je rana dijagnoza važna?
Mozak djeteta u prvim godinama života razvija se izuzetno brzo. Rane intervencije, koje uključuju logopedske, radne i bihevioralne terapije, mogu pomoći djeci da razviju komunikacijske vještine, poboljšaju socijalne interakcije i nauče se nositi s izazovima u ponašanju. Što se ranije dijagnosticira autizam, veće su šanse za uspjeh u terapijama i razvoju djeteta.
Prvi znakovi autizma kod beba (0 – 12 mjeseci)
Roditelji i skrbnici igraju ključnu ulogu u prepoznavanju ranih znakova autizma jer najbolje poznaju djetetovo ponašanje i razvoj. Neki od najranijih znakova koji mogu upućivati na autizam uključuju:
Nedostatak osmijeha kao odgovor (tzv. “socijalni osmijeh”)
Do 6. mjeseca starosti, većina beba reagira na osmijeh roditelja vlastitim osmijehom. Ako dijete rijetko ili nikad ne pokazuje društveni osmijeh, to može biti znak zabrinutosti.
Ograničen kontakt očima
Bebe prirodno traže kontakt očima, osobito s roditeljima. Ako dijete izbjegava gledanje u oči ili vrlo rijetko uspostavlja kontakt očima, to može biti jedan od rani pokazatelja.
Nema odgovora na glas ili ime
Između 6. i 12. mjeseca, većina djece počinje reagirati kada ih netko zove po imenu ili kad čuju poznate glasove. Ako beba ne reagira na pozive, to može biti znak smanjenog slušnog ili socijalnog odgovora.
Ne pokazuje interes za ljude oko sebe
Bebe prirodno reagiraju na glasove, izraze lica i igru drugih ljudi. Ako dijete pokazuje malo interesa za interakciju s drugima, to može biti znak socijalne udaljenosti.
Nema pokazivanja ili pokazuje prstom vrlo rijetko
U dobi od 9 do 12 mjeseci, bebe počinju pokazivati prstom prema stvarima koje ih zanimaju. To je važna forma neverbalne komunikacije. Nedostatak ovog ponašanja može biti razlog za zabrinutost.
