Baš kao što hrđa polako, ali sigurno, nagriza metal dok ga potpuno ne uništi, stres i briga također postupno uništavaju naše tijelo, um i duh. Bez obzira koliko mislimo da možemo podnijeti svakodnevne izazove, neprekidna napetost i briga mogu nas dovesti do točke pucanja. Psihologija nam nudi mnogo alata za prepoznavanje i kontrolu ovih problema prije nego što postanu neizdrživi. U nastavku donosimo 5 praktičnih načina kako na vrijeme zaustaviti stres i brigu.
1. Prepoznajte stresne okidače
Prvi korak u borbi protiv stresa i brige je prepoznavanje situacija ili misli koje ih uzrokuju. U mnogo slučajeva, ljudi se osjećaju pod stresom, a da zapravo ne znaju zbog čega. Zbog toga je korisno voditi dnevnik osjećaja i aktivnosti. Zapišite svaki put kada osjetite napetost ili tjeskobu i razmislite što ju je pokrenulo. Jesu li to bili vanjski faktori poput pritiska na poslu ili unutarnje brige poput nesigurnosti o budućnosti? Kada prepoznate svoje okidače, lakše ćete ih izbjeći ili se njima bolje nositi.
2. Prakticirajte tehnike disanja i opuštanja
Jedan od najbržih načina da umirite um i tijelo kada osjetite stres je kroz kontrolirano disanje. Duboko disanje aktivira parasimpatički živčani sustav, koji je odgovoran za opuštanje tijela. Postoji mnogo različitih tehnika disanja, a jedna od najjednostavnijih je metoda 4-7-8. Udahnite polako kroz nos brojeći do četiri, zadržite dah dok brojite do sedam, a zatim izdahnite polako kroz usta brojeći do osam. Redovito prakticiranje ovakvih tehnika može značajno smanjiti razinu stresa i tjeskobe.
3. Razvijte pozitivne misli i stavove
Stres često proizlazi iz negativnih misli i preuveličavanja problema. Psihologija nam nudi alat poznat kao kognitivno-bihevioralna terapija (KBT), koja nas uči kako prepoznati negativne misaone obrasce i zamijeniti ih pozitivnima. Kada se uhvatite kako razmišljate na način koji vas čini tjeskobnima, stanite i postavite si pitanje: “Je li ovo stvarno tako strašno kako mi se čini?” Vrlo često, stresne situacije nisu tako ozbiljne kao što mislimo. Pokušajte zamijeniti te misli pozitivnijim i realističnijim stavovima.
4. Fizička aktivnost
Tjelesna aktivnost ima ključnu ulogu u smanjenju stresa. Kada vježbamo, naše tijelo otpušta endorfine, hormone sreće, koji nam pomažu da se osjećamo bolje. Osim toga, tjelovježba pomaže smanjiti razinu hormona stresa, poput kortizola, i poboljšava naš san, što dodatno doprinosi smanjenju stresa. Nije važno koju vrstu aktivnosti odaberete – bilo da se radi o hodanju, trčanju, plesu ili jogi, važno je da redovito vježbate kako biste održali ravnotežu uma i tijela.
5. Postavite granice i naučite reći ‘ne’
Često se osjećamo pod stresom jer preuzimamo previše obaveza ili osjećamo pritisak da ispunimo očekivanja drugih. Jedna od ključnih vještina u upravljanju stresom je postavljanje zdravih granica. Naučite reći “ne” kada osjetite da vam je previše. Važno je prepoznati svoje kapacitete i ne dopustiti da vas tuđe potrebe ili zahtjevi preplave. To ne znači da trebate biti sebični, već da se pobrinete za svoje mentalno zdravlje kako biste mogli pomoći i drugima kada je to moguće.
Kao što hrđa izjeda metal ako se ne ukloni na vrijeme, tako i stres i briga mogu postupno nagrizati naše mentalno i fizičko zdravlje. Prepoznavanjem okidača, korištenjem tehnika disanja, pozitivnim mislima, fizičkom aktivnošću i postavljanjem granica, možemo na vrijeme zaustaviti ove destruktivne sile. Psiholozi naglašavaju da je prevencija ključna – što ranije prepoznamo problem i poduzmemo korake, to ćemo lakše očuvati svoju unutarnju ravnotežu i zdravlje. U konačnici, briga o sebi nije luksuz, već nužnost.
