Već se o tome pričalo i raspravljalo, a sada je opet potvrđeno – sve “pametno” što djeca nasljeđuju od svojih roditelja stiže od njihovih mama.
Drugim riječima – dječja inteligencija biološki je odraz majčine inteligencije. Barem u većini slučajeva.
Znanstvenici to objašnjavaju ovako:
Žene imaju XX kromosome, muškarci XY kromosome. Kromosomi su naslijeđeni i važna su karika koja nas povezuje s obzirom na to da su sastavni dio naših matičnih ćelija.
Prema istraživanju objavljenom na portalu Psychology Spot inteligencija se nasljeđuje isključivo od X kromosoma, a s obzirom na to da žene imaju čak dva X-a, dvostruko su veće šanse da je dijete naslijedi upravo od mame.
Ali, tate, nemojte se sada brinuti da baš ništa nisu naslijedili od vas jer, kako kaže studija, Y kromosomi zaduženi su za fizički razvoj i zbog njih dijete ima veće šanse biti tjelesno čvršće i jače.
Istraživanje kaže čak i to da djeca koja imaju više naslijeđenih majčinih kromosoma imaju nešto veće mozgove i veće glave, a manja tijela, dok ona s više tatinih kromosoma imaju manje mozgove i snažnija tijela.
Do tih su zaključaka znanstvenici doduše došli istražujući na miševima, no kako je mnogo puta dokazano, miševi često djeluju kao ljudi pa bi se ovaj zaključak mogao pripisati i ljudima.
Naravno, kada se to ovako pročita, djeluje prilično “veliko”, ali nije, jer su te razlike tek nešto veće i kromosomi doista nisu jedini koji utječu na inteligenciju.
Postoji čitav niz razloga zbog kojih će neko dijete razvijati jaču ili slabiju inteligenciju, a poprilično se tiču veze koju roditelji njeguju sa svojim djetetom. Naravno, odmah smo pomislili na emocionalnu inteligenciju koja je platforma za djetetov razvoj, odnosno, koja je važna jer kvalitetnim odnosom, punom ljubavi i brige, roditelji stvaraju kvalitetno okruženje za razvoj svog djeteta. Zapravo, ta je emocionalna inteligencija toliko važna od prvog dana djetetovog života da znanstvenici čak tvrde kako veza povjerenja, ljubavi i sigurnosti koju majka pruža svojoj novorođenoj bebi ima izuzetno jak utjecaj na sam razvoj njihovih mozgova. Time dodatno objašnjavaju činjenicu da bebe od majki nasljeđuju već spomenuti veći mozak.
Ako vam se to čini smiješno i nestvarno – znanstvenici će vas razuvjeriti još jednim istraživanjem.
Naime, dugih sedam godina znanstvenici su proučavali razvoj mozgova djece i dovodili ih u vezu s načinom ophođenja majki prema njima te su došli do zaključka da djeca čije su majke njegovale snažnu emocionalnu vezu i bile spremne brzo i bez pogovora odgovoriti na sve zahtjeve svoje djece – u dobi su od 13 godina imali čak 10 posto veće hipokampuse od djece čije su majke bile na svojevrsnoj emocionalnoj distanci. Hipokampus je područje mozga u obliku potkove koje igra važnu ulogu u spajanju informacija iz kratkoročnog pamćenja u dugoročno pamćenje, i važan je dio limbičkog sustava koji je povezan s emocijama i dugoročnim pamćenjem. Osim za uspomene, hipokampus je zadužen i za učenje te bolje reagiranje u stresnim situacijama.
Treba li vam još koji dokaz, drage mame, da svojim bebicama od prvog dana budete na usluzi kada god vas zatrebaju? Sada znate da ih nećete razmaziti nego im pružiti mogućnost za razvoj veće inteligencije i boljeg pamćenja.