Tema nevjere uvijek izaziva burne rasprave, a još više kada se u nju uključe pitanja spola, moći, prilike i društvenih dvostrukih standarda.
Dok se muškarce koji varaju često opravdava jačim spolnim nagonom, „iskorištavanjem prilike“ ili pak zavođenjem od strane druge žene, žene koje učine isto vrlo često se osuđuje daleko strože – proglašavaju ih bezosjećajnima, proračunatima i „razarateljicama“ obitelji.
Upravo tu kontradikciju razotkrivaju brojna istraživanja, među kojima i studija provedena u Nizozemskoj, čiji su rezultati pokazali da i muškarci i žene varaju – i to u vrlo sličnim postocima.
Statistika preljuba: Nije stvar spola, već prilike
Prema nizozemskom istraživanju, oko 15% udanih žena barem jednom prevari svoga supruga, dok to isto učini oko 20% muškaraca. Iako se na prvi pogled čini da muškarci prednjače, razlika je zapravo mala.
Ono što je istraživače posebno iznenadilo jest da religioznost i moralna uvjerenja nisu presudni faktori u odluci o prevari. Mnogo važniji elementi su moć, mogućnosti i prilike. Profesor Joris Lammers sa Sveučilišta Tilburg naglašava da moć djeluje poput afrodizijaka – što više moći, to je veća sklonost ka nevjeri.
Žene i moć: Manje grižnje savjesti nego što se misli
Društvena percepcija često ide u smjeru da su žene emotivnije i da zbog preljuba pate više od muškaraca. No istraživanje otkriva suprotno – žene ne samo da ne osjećaju nužno veću krivnju, već neke čak imaju manje grižnje savjesti nakon prevare.
Razlog za to može se pronaći u sve većem samopouzdanju, liberalnijim pogledima i osjećaju osobne slobode kod suvremenih žena. Posebno to vrijedi za žene koje su uspješne u karijeri i koje raspolažu vlastitim prihodima, što im daje i više prilika za ulazak u izvanbračne odnose.
Rane tridesete – kritično razdoblje
Studija također ističe da su rane tridesete najčešće životno doba u kojem žene varaju. Zašto baš tada? Istraživači to povezuju s promjenama u plodnosti, ali i s drugačijim pogledom na odnose.
U tim godinama žene se manje fokusiraju na kriterije poput „bi li bio dobar otac mojoj djeci“ i više na osobne se*sualne aspekte odnosa. Drugim riječima, privlačnost, strast i fizička kompatibilnost postaju važniji od dugoročnih planova.
Dvostruki standardi društva
Britanska kolumnistica Diana Appleyard ističe da su društveni stavovi prema muškoj i ženskoj nevjeri i dalje neravnopravni. Muškarci se i dalje „izvlače“ uz opravdanja poput bioloških nagona, dok se žene označava kao hladne i proračunate.
Time se ženama nameće dodatna stigma: dok muškarac može ostati šarmantni zavodnik, žena postaje „razarateljica obitelji“. Taj dvostruki standard stvara začarani krug osude i prikrivanja, gdje žene dvaput riskiraju – gubitak povjerenja partnera i osudu cijelog društva.
