U filmovima i TV emisijama nasilne veze obično karakterizira fizičko nasilje ili drugi otvoreni činovi agresije, poput vrištanja ili vrijeđanja. To su svakako uobičajeni alarmi, ali nisu i jedini, a znakovi upozorenja nisu uvijek tako očiti, osobito kada je riječ o emocionalnom zlostavljanju. Zapravo, prilično je lako ne uočiti suptilne manipulativne obrasce ponašanja, koji se brzo mogu razviti u nešto opasnije.
Ne postoji jasna definicija onoga što se kvalificira kao emocionalno zlostavljanje. To uključuje svako nefizičko ponašanje koje ima za cilj da vas kontrolira, izolira ili prestraši, što može uključivati stvari poput prijetnji ili ponižavanja. Neki izvori svojoj definiciji također dodaju potkopavanje osjećaja vlastite vrijednosti i/ili samopoštovanja pojedinca. Većina se stručnjaka ipak slaže oko jedne stvari: emocionalno zlostavljanje je složen i ozbiljan oblik intimnog partnerskog nasilja koji zaslužuje više pažnje.
Može biti nevjerojatno teško kada vaša – ili veza voljene osobe – postaje emocionalno nasilna, osobito ako ste bili dovedeni do uvjerenja da su određena ponašanja koja nisu u redu “normalna”. U nastavku donosimo neke od najčešćih, ali suptilnih znakova upozorenja na koje treba obratiti pozornost.
Pokušava kontrolirati ono što radite, govorite ili nosite
Jedna od karakteristika koja odaje dinamiku emocionalnog zlostavljanja je prisilna kontrola, koja se ne oslanja na fizičko nasilje, već radije na psihološke taktike za manipulaciju i zastrašivanje. Možda ste svjesni očitijih verzija ovog fenomena, poput osobe koja prati vaše financije ili stalno nudi neželjene povratne informacije o vašoj odjeći koja “previše otkriva”. Ali to također može biti u obliku nekoga odbija komunicirati s vama ako ne radite ono što ta osoba želi, na primjer, ili inzistira na tome da mora znati o svakoj sitnoj pojedinosti u vašem životu “jer je to ljubav”. Pokušavajući kontrolirati ono što govorite ili kako se ponašate, ostavljaju u vama osjećaj nemoći i ovisnosti o njima.
Bitno je naglasiti da postoji velika razlika između “Možeš li mi poslati poruku kad se vratiš kući s trčanja kako bih znao da si kod kuće?” i “Moraš me zvati svakih 15 minuta da znam da si dobro.” Zdrave granice osnažuju i ovise isključivo o osobi koja ih postavlja, dok se one nezdrave (i potencijalno uvredljive) odnose na diktiranje drugima, ograničavanje njihove neovisnosti i opravdavanje štetnog ponašanja.
Ne poštuje vaše granice
Kad već govorimo o granicama, svatko ima svoje, bilo da vam je potrebno malo vremena za samoću vikendom, recimo, ili ne želite dijeliti lozinke. Međutim, bez obzira na vaše specifične potrebe, vaš bi ih partner trebao poštovati (opet, sve dok se tiču vas, a ne kontroliranja nekog drugog).
Možda već znate da čitanje vaših poruka bez vašeg dopuštenja ili dodirivanje na način koji vam stvara neugodu prelazi granicu. Ali također biste trebali biti oprezni s nekime tko na vas neprestano vrši pritisak da ubrzate odnos iako ste toj osobi rekli da niste spremni ni za što ozbiljno, ili nekime tko se nepozvan pojavi na vašoj večeri samo za prijatelje, a zatim vas grdi što ne cijenite tu gestu iznenađenja koju nikada niste ni tražili. Ako je vaš partner spreman prekršiti vaše granice i ignorirati vaše otvoreno protivljenje, također se vjerojatno ne boje lišiti vas vaše autonomije i neovisnosti.
Izaziva vam grižnju savjesti kada provodite vrijeme bez nje(ga)
Emocionalno nasilni ljudi ne samo da imaju tendenciju pomicati vaše osobne granice, već se zbog njih možete osjećati krivima što ih uopće imate. Na primjer, jedna je stvar ako se vaša draga osoba malo uzruja kad otkažete dogovor u zadnji tren ili joj zaboravite čestitati rođendan. Ali ako su skloni iskoristiti trenutke kada “zabrljate” i vašu krivnju pretvoriti u oružje kao sredstvo za manipuliranje vama, to je veliki znak upozorenja.
Informacije koje ste mu rekli u povjerenju koristi protiv vas
Vaš vas je partner vjerojatno vidio u vašim najranjivijim trenucima, a svatko tko vas stvarno voli bi trebao zaštititi osjetljive informacije koje dijelite s njima – bilo da se radi o vašoj traumatičnoj povijesti ili o vašim financijskim poteškoćama – čak i kada se svađate ili prolazite kroz tešku situaciju. Međutim, nasilni partner može strateški iskoristiti ono što ste podijelili u povjerenju i okrenuti to protiv vas.
Na primjer, ako ste svom partneru rekli da vas je prevario bivši ljubavnik, mogao bi pokušati pobijediti u raspravi govoreći nešto poput: “Vidiš, ovo je razlog zašto te je prevario.” Osobne stvari dijelite s nekim kome vjerujete i za koga vjerujete da će vas podržati. Dakle, ako vaš partner namjerno koristi intimne detalje kao streljivo da vas pogodi tamo gdje vas boli i natjera da se osjećate loše u vezi sebe, to je glavni znak upozorenja.
Namjerno vas vrijeđa omalovažavajućim šalama
Ne, ne govorimo o povremenom šaljivom podbadanju u trenutku kada ste se spotaknuli ili o stalnoj zafrkanciji o vašem “precijenjenom” omiljenom sportskom timu. Ovdje je riječ o podmuklijem obrascu ponižavajućih uvreda i sarkazma koji vama nisu nimalo smiješni iako vaš partner inzistira na tome da se “samo šali”.
Kritika koja nije konstruktivna može biti emocionalno uvredljiva, osobito kada uključuje javno posramljivanje ili čak privatno ponašanje koje bi vas natjeralo da se osjećate poniženo. To što ove okrutne komentare kao izgovaraju kao “šalu”, ne čini ih manje štetnim ili ozbiljnim.
Kad izrazite zabrinutost za vezu reagira ljutito ili odmah prebacuje krivnju na vas
Način na koji vaš partner reagira kada mu kažete da vas je povrijedio može biti dobar pokazatelj jesu li mu namjere zaista dobre ili ne. Sljedeći put kada spomenete nešto što vas je uznemirilo, razmislite o tome prihvaća li partner vašu perspektivu s empatijom. (“Imaš pravo, žao mi je.” “Shvaćam što misliš i neću to ponoviti.”) Ili je njegova trenutna reakcija ljutnja i poricanje? („To je bila samo šala!“ „Uvijek od mene praviš negativca.“) Ovo posljednje svakako je nešto na što treba obratiti pozornost, pogotovo ako se redovito događa.
Prijeti vam ili postavlja ultimatume
Prijetnje mogu biti izravne poput: “Prekinut ću s tobom ako mi ne daš svoj mobitel”, ili suptilne poput određenog pogleda kada naručiš hamburger i krumpiriće umjesto salate. Samo po sebi, ovo drugo se možda neće odmah kvalificirati kao zlostavljanje, ali dosljedno korištenje neverbalnih znakova da vas se zastraši ili natjera da preispitate svoje odluke može ukazivati na prisilnu kontrolu.
Čak i ako se prijetnja zapravo ne ostvari, smisao zastrašivanja je izazvati strah kod žrtve, koja će zatim promijeniti svoje ponašanje samo kako bi izbjegla svađu. Drugim riječima, sve se svodi na održavanje moći nad vama.
